Među ostalim sugovornici su se osvrnuli na to što za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj znači dolazak mons. Dražena Kutleše na čelo Zagrebačke nadbiskupije, kakve su reforme nužne Crkvi te što će donijeti osnivanje ureda za zaštitu maloljetnika pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.

Govoreći o novom zagrebačkom nadbiskupu Kutleši, doc. dr. Mikić rekao je svaki novi nadbiskup i biskup donosi određenu promjenu u Crkvi, jer donosi svoju osobnost i iskustvo.

„Sigurno će u životu Zagrebačke nadbiskupije i on dati i svoj pečat, kao što je proteklih 25 godina to činio njegov prethodnik Bozanić“, poručio je.

Dodao je da je sam kardinal Bozanić tražio promjene, odnosno da ode što prije, pozvavši se na svoje zdravstveno stanje.

Istaknuo je da je, kako je mons. Kutleša imenovan za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, kardinal Bozanić što skoriji odlazak sa službe zagrebačkog nadbiskupa smatrao činom ljubavi prema Crkvi.

Doc. dr. Mikić je naglasio da je teško govoriti što čeka nadbiskupa Kutlešu i Crkvu u Hrvatskoj. Dodao je da je izgledno da Crkvu u Hrvatskoj čeka suočavanje sa sve jačim sekularizmom, sve veću otuđenost sve većeg broja ljudi, a čeka ju i prilagodba jezika.

Crkva više nije nešto što se podrazumijeva, nego se na tržištu ideja i svjetonazora mora nametnuti, poručio je.

Mons. Puljić kazao je da je smjena na stolici zagrebačkih nadbiskupa uobičajena, te da je sasvim prirodno da je netko novi trebao doći u Zagreb. Papa je izabrao kandidata kojega je iz Splita premjestio u Zagreb

Istaknuo je da Splićani žaluju što je mons. Kutleša bio kratko u njihovoj biskupiji. „Siguran sam da će sa svojom sposobnosti i karakterom dati jedan novi pečat Crkvi u Zagrebu, ali i Hrvatskoj“, dodao je.

Novinar Pavičić istaknuo je da su u kuloarima neke stvari pogodili, primjerice da će doći do brze primopredaje između Kutleše i Bozanića. „Stvari koje se prepričavaju u crkvenim krugovima neće imati veliki utjecaj na daljnji tijek zbivanja. Zagreb je dobio novog nadbiskupa koji otvara svoju novu eru“, poručio je.

Kazao je da je pozicija zagrebačkog nadbiskupa nemjerljiva u odnosu s drugima. On je istaknut od svih ostalih. Dodao je da mons. Kutleša ima tri jake pozicije te će stoga imati veliku odgovornost.

O. Barun naglasio je da je kardinal Bozanić zamijenio kardinala Franju Kuharića koji je dugi niz godina vodio Zagrebačku nadbiskupiju. Tako je i sada, Kutleša je naslijedio Bozanića, nakon što je Bozanić također dugi niz godina vodio Zagrebačku nadbiskupiju.

„Vidjet ćemo što mons. Kutleša može učiniti i što će promijeniti“, rekao je isusovac. Primijetio je da je Papa vrlo brzo prihvatio odreknuće od službe kardinala Bozanića, dodavši da stoga sve stvari treba uzeti u obzir, od zdravstvenog stanja i slično.

Mikić je rekao da je Sveti Otac izborom novih biskupa utjecao na identitet Katoličke Crkve u Hrvatskoj. Dodao je da Papi treba vjerovati.

Mons. Puljić poručio je da su izbori za predsjednika HBK tajni, a veliki broj biskupa glasovao je za nadbiskupa Kutlešu.

Dodao je da vjeruje da će mons. Kutleša biti ustrajan u svom djelovanju jer nije izabran da vlada, već da služi Crkvi. „Crkva nije samo ljudska, nego i božanska institucija“, naglasio je mons. Puljić.

Novinar Pavičić je istaknuo kako je Kutleša samozatajan. No, riješio je neke probleme u Porečkoj i Pulskoj biskupiji, kao i u Splitskoj nadbiskupiji. Dodao je da je odličan radnik.

O. Barun kazao je da nadbiskup Kutleša preuzima u potpunosti vođenje Zagrebačke nadbiskupije, a umirovljeni nadbiskup Bozanić ostaje kardinal, ali će biti na usluzi novom nadbiskupu. Dodao je da se od novog nadbiskupa treba očekivati integritet, autentičnost i dolazak čovjeku.

Jedna od glavnih tema 66. plenarnog zasjedanja Sabora HBK bila je bolja zaštita maloljetnika i ranjivih osoba, kako je predstavljeno na konferenciji za medije.

Nadbiskup Uzinić je tom prigodom u ime biskupa izrazio žaljenje zbog svih slučajeva zlostavljanja. Osvrnuo se i na reakciju nadbiskupa Hranića u vezi slučaja u Sotinu.

Doc. dr. Mikić je istaknuo da svećenik koji će biti optužen za zlostavljanje više neće moći biti sakriven, i da se problem više neće negirati.

„Vjerujem da su ove greške koje su se događale u prošlosti, ponajprije od negiranja postojanja tog problema, pa onda omalovažavanja veličine tog problema, do ne stavljanja žrtve u središte pozornosti uistinu iza nas. Crkva već sad ima sve preduvjete i stručnu službu i potporu javnosti – pritisak javnosti koji je u ovom slučaju Crkvama u zapadnim zemljama i u svijetu pomogao da se suoče s tim problemom“, ustvrdio je doc. dr. Mikić.

O. Barun vjeruje da će Crkva pokazati više suosjećanja prema žrtvi.

Mons. Puljić je poručio da tu problematiku treba sagledati objektivno. „S jedne strane stidim se, sram me je zbog svega onoga što se dogodilo unutar Crkve, osobito među klerom, a s druge strane kao biskup mogu reći da sam ponosan što pripadam toj instituciji koja se ozbiljno uhvatila u koštac s tom problematikom – zaista ozbiljno, počevši od Ivana Pavla II. koji je započeo najprije upozoravati na to pa je izdao neke dokumente, onda osobito Benedikt XVI. i sada papa Franjo”, poručio je među ostalim, objavio je HRT.