400. obljetnica sjedinjenja hrvatskih franjevaca trećoredaca s Redom

Zagreb, (IKA) – Jubilarna 400. obljetnica sjedinjenja hrvatske provincije franjevaca trećoredaca s Redom svečano se proslavlja 5. i 6. studenoga u samostanu Sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, dvodnevnim znanstvenim skupom na kojemu je pozornost posvećena događaju sjedinjenja i njegovu značenju za provinciju, stanju društva i Crkve toga vremena u našim krajevima te stanju i životu provincije prije i poslije sjedinjenja s Redom. Bulom “Pro nostri pastoralis muneris” pape Klementa VIII. od 2. rujna 1602. provincija je sjedinjena s Redom, to jest s provincijama Trećega reda sv. Franje na području Italije.

Nakon pozdravih riječi provincijala franjevaca trećoredaca glagoljaša fra Petra Grubišića, na otvorenju skupa 5. studenoga nazočnima se obratio generalni ministar Reda, fra Ilija Živković. On je istaknuo da je obljetnica razlog susreta te napomenuo da u doba svakovrsnih otuđenja i tehničkih surogata tople ljudske neposrednosti, koji često znače bijeg od susreta, upravo su kršćani, posebice redovnici, pozvani obnavljati i stvarati novu civilizaciju susreta. Obljetnica je, prema njegovim riječima, prigoda obnavljanja povijesne memorije. Zaborav i nemar prema prošlom nije samo nepristojna indolentnost i zapuštenost već i opasnost da lutamo, tapkamo, ponavljamo isto i zaboravljamo tko smo, upozorio je. Istaknuo je kako, upravo kao generalni ministar Reda, gaji nadu da će skup o širenju i razvitku Reda, koji je hrvatska provincija bitno obogatila, probuditi u nas novu osjetljivost za sadašnje stanje trećoredskog bratstva u svijetu, novu znatiželju da se bolje upozna Red te novu odgovornost i suradnju za rast cjeline. Od 1602. do danas predstavnici Hrvatske sudjeluju na generalnim kapitulima, članovi su generalnih vijeća i mnogi su od njih, posebice posljednjih stotinjak godina, dali važni doprinos održanju u kriznim vremenima, širenju i organizaciji Reda, kazao je fra Ilija Živković. Izrazio je radost što su na proslavi te značajne 400. obljetnice nazočni generalni vikar fra Michael Higins, generalni vijećnici fra Corpus Izquierdo Barrero i fra Fernando Scocca, provincijali današnjih provincija u Italiji fra Lino Temperini iz Provincije sv. Franje Asiškog sa sjedištem u Asizu i fra Vincenzo Santalucia iz Provincije sv. Joakima i Ane na Siciliji, fra Bernat Nebot, provincijal španjolske provincije Bezgrešnog Začeća, fra Edmund Caroll, provincijal Provincije Presvetog Srca Isusova u SAD i fra Miguel Angel Caceres Recalde, provincijal Provincije sv. Antuna Padovanskog u Paragvaju, potom fra Mark McBride iz SAD-a i fra Francesco Masseria iz Italije, članovi ekonomskog vijeća te fra Salvador Cabot Rossello i fra Jose Antonio Marorell Pou iz Španjolske i fra Frederico Gayoso iz Paragvaja.

Nazočne je u ime Zagrebačke nadbiskupije pozdravio pomoćni biskup Josip Mrzljak, zahvalivši trećorecima koji pastoralno djeluju na Ksaveru i u znanstvenim institucijama nadbiskupije. Pozdrave su izrekli i provincijal Zadarske provincije sv. Jeronima fra Bernardin Škunca, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Lucije Jagec, predstavnik Franjevačkoga svjetovnog reda Mato Batorović, te u ime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Dugandžić. Na otvorenju skupa nazočni su bili i izaslanici Vlade i Gradskog poglavarstva.

Salvador Cabot Rossello, član španjolske provincije, održao je prvo predavanje o stanju Reda i trećoredskih kongregacija u Europi na početku XVII. stoljeća, koji su tada, prema njegovim riječima, prolazili kroz razdoblje obnove i preporoda. Kao jedan od problema naveo je pritisak Franjevačkoga prvog reda koji je smatrao da njemu pripada briga za cjelokupno franjevaštvo. Upozorio je i na političko-religiozne probleme u državama Europe nakon reformacije.

Član Franjevačke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru Atanazije Josip Matanić osvrnuo se na bulu Pro nostri pastoralis muneris pape Klementa VIII., kojom sjedinjuje trećorece Istre i Dalmacije s talijanskim trećorecima. Taj je korak Svetog Oca bio učinkovit prvenstveno na pravnom planu, potom na povijesnom te konačno na duhovnome i životnom planu, smatra fra Atanazije. Radilo se o tome, kako je kazao, da naši trećoreci iznad svoga provincijala nisu imali poglavara, to jest generala i stoga je bilo potrebno da se podvrgnu generalu u Italiji.
Od 1473. godine hrvatska provincija franjevaca trećoredaca već je postojala kao samostalna redovnička zajednica, koja na provincijskom zboru (kapitulu) bira svoga poglavara. Provincija je u to doba već imala samostane na području Dalmacije, Kvarnera i Istre. Od 1602., od sjedinjenja s Redom, predstavnici Provincije sudjeluju na generalnim kapitulima s aktivnim i pasivnim pravom glasa, a generalni poglavar ima pravo pohađati provinciju i predsjedati provincijskim kapitulima.

Hrvatska provincija franjevaca trećoredaca danas ima 79 redovnika koji žive u 18 samostana i kuća u Hrvatskoj. Četrnaestorica redovnika djeluju u inozemstvu, u Njemačkoj, Italiji, SAD-u i Peruu. Redovnici, u vjernosti franjevačko-trećoredskoj karizmi, žive i rade u samostanima i župama, surađuju kao kapelani u bolnicama i domovima za starije i nemoćne, organiziraju različite oblike duhovnih i dobrotvornih susreta u svojim samostanima, voditelji su duhovnih vježbi i obnova i predavači na crkvenim učilištima; posebno se posvećuju pastoralu sakramenta pomirenja. Među kandidatima za redovničko-svećenički život su sedmorica braće s privremenim zavjetima, dva novaka i šesnaest sjemeništaraca-postulanata. Sjedište Provincije je u Zagrebu, Jandrićeva 21.