Budi dio naše mreže
Izbornik

Adventska biblijska radionica za vjeroučitelje

Zagreb (IKA)

Adventsku biblijsku radionicu za vjeroučitelje vodio je u četvrtak 9. prosinca u prostorijama Ureda za vjeronauk (Branjugova 1) u Zagrebu doc. dr. sc. Taras Barščevski.

Sudionike skupa, čiji je broj bio ograničen iz epidemioloških razloga, pozdravila je predstojnica Ureda za vjeronauk prof. dr. sc. Valentina Blaženka Mandarić, zahvalivši im na dolasku na susret „uživo“ te im je nakon uvodne pjesme i meditativne molitve predstavila doc. dr. Barščevskog. 

Doc. dr. Barščevski, profesor i v.d. pročelnika Katedre Svetog pisma Novoga zavjeta KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, već je vjeroučiteljima poznat kroz više edukacija koje je za njih osmislio i proveo. Adventsku biblijsku radionicu osmislio je pod naslovom Ususret Svjetlu te jekroz nekoliko novozavjetnih tekstova koji govore o Kristovu rođenju aktualizirao određena egzegetska pitanja koja se povezuju s tim opisima. 

Evanđelist Matej, naime, ne opisuje Isusovo rođenje, nego reakcije drugih na njegov ulazak u svijet i čovječanstvo. Bog u tim opisima ulazi u svijet kao čovjeku ravnopravan, na razini međuljudskog susreta. Matej kroz dva poglavlja opisa Isusova rođenja piše Židovima koji razmišljaju pravno – on svojim pisanjem pokazuje da je Isus doista zakoniti sin (odluka Josipa pravednog da ga prizna svojim sinom stavlja ga u Davidovu lozu) te povezuje povijest Isusovu s poviješću Izraela; Isus kao dijete proživljava temeljno izraelsko iskustvo egipatskog ropstva i izlaska iz Egipta. U iščitavanju tekstova Herod se može poistovjetiti s faraonom, dok se Isus ne identificira s kraljem nego s narodom. 

U radu s biblijskim tekstovima doc. dr. Barščevski predložio je konkretno čitanje tekstova, naglašavajući da svako čitanje otkriva nešto novo u tekstu, što se ranije nije uočilo, a kao posebnu metodu rada s učenicima daje ideju da čitatelj sam naslovi pojedino biblijsko poglavlje. U daljnjoj analizi tekstova istaknut je lik Josipa i Heroda, kao i igra imena koja se protežu Isusovim rodoslovljem, a istaknuta je i važnost poznavanja grčkog izvornika jer određeni pojmovi nose nijanse značenja koja se prijevodom gube. 

Kroz izlaganje teme profesor je dotaknuo više zanimljivosti koje su vjeroučitelji poželjeli i produbiti, možda u nekim budućim biblijskim radionicama. A ista će se tema ponoviti već sljedećeg tjedna, 15. prosinca, s početkom u 16 sati.