Naime, primjećuje se da su žene pozornije na svaku pojedinačnu osobu koja trpi i osjetljivije na pravdu i solidarnost, prenosi Vatican News.

Novost je da se konferencija ove godine posebno usredotočuje na probleme afričkoga kontinenta. Predstavljajući taj susret, biskup Marcelo Sanchez Sorondo, kancelar Papinskih akademija znanosti i društvenih znanosti, istaknuo je da su upravo zahvaljujući apelima pape Franje, Ujedinjeni narodi među svoje ciljeve održivog razvoja uključili zauzetost za usvajanje hitnih i učinkovitih mjera za iskorjenjivanje prisilnog rada, za okončanje modernog ropstva i trgovine ljudima, te za osiguranje zabrane i ukidanja najgorih oblika dječjeg rada, uključujući i regrutiranje djece vojnika, te da će do 2025. godine zaustaviti rad maloljetnika u svim oblicima. Tako su i 193 države članice Ujedinjenih naroda usvojile taj cilj nakon povijesnog govora pape Franje u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u rujnu 2015. godine.

Papa Franjo i njegov prethodnik papa u miru Benedikt XVI. zaključili su da je trgovina ljudima težak zločin protiv čovječnosti, jer njegove žrtve podnose najgori oblik isključenosti. Upravo te žrtve su u središtu radova konferencije. Fizičko nasilje koje one podnose još više utječu na dostojanstvo osobe i na njezinu dušu. I to je najdublja i najteža rana koju valja izliječiti. Biskup Sanchez Sorondo naglasio je da prisilna prostitucija oštećuje sposobnost žene da bude s drugima, jer izaziva predrasude pred svakim osjećajem prijateljstva, povjerenja i samopoštovanja. Takva žena često trpi i zbog „izdaje ljubavi“ i od onih koji bi je trebali voljeti kao što su to roditelji i zaručnici. Ta se izdaja doživljava gore nego smrt.

No, i poniženje prisilnim radom i oduzimanjem organa dovodi do toga da žrtva sebe doživljava kao sredstvo ili vlasništvo drugoga, te da je postala stvar. Suci su pozvani posvetiti posebno veliku pažnju potrebama tih žrtava, rekao je papa Franjo u lipnju 2016. govoreći na konferenciji o trgovini ljudima i naglasio „One su prve kojima treba vratiti dostojanstvo i ponovo ih uključiti u društvo, te se za njih moramo boriti protiv trgovaca i krijumčara. Nažalost broj žrtava trgovine ljudima raste; bitan korak je postići što stvarnije procjene. Sadašnje procjene govore o 50 milijuna žrtava na godinu, s vrlo visokim postotkom onih koje dolaze iz Afrike“.