Aktualno HKR-a: 20. obljetnica zajedničkih susreta hrvatskih i slovenskih katolika
Biskup Josip Mrzljak i biskup Stanislav Lipovšek
Zagreb (IKA)
Idejni začetnici zajedničkih susreta hrvatskih i slovenskih katolika, umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak i umirovljeni celjski biskup Stanislav Lipovšek, gostovali su u utorak 7. studenoga u emisiji „Aktualno“ Hrvatskoga katoličkog radija, povodom 20. obljetnice prvog susreta.
Susreti katolika Slovenije i Hrvatske započeli su 2003. godine u Mariji Bistrici potaknuti srednjoeuropskim katoličkim danom. Od tada do danas održano je ukupno 8 susreta, a o njima su mons. Mrzljak i mons. Lipovšek razgovarali s urednicom Vjerskoga programa HKR-a Tanjom Maleš.
Biskup Mrzljak rekao je da se susreo s biskupom Lipovšekom kako bi evocirali uspomene prvoga susreta. „Sjećam se, to je sada 25 godina kako sam ja došao na Kaptol, najprije kao kanonik i kasnije kao biskup. Dobili smo jedno pismo iz Maribora od ovdje prisutnoga biskupa, a tada isto kanonika. On je prvi to inicirao da bismo se malo našli i povezali. Tu je zapravo počelo“, kazao je dodavši da se vidjelo da je to nešto dobro što bi povezivalo dva susjedna katolička naroda. „Danas kada gledamo unatrag, možemo biti Bogu zahvalni za tih 25 godina. Možemo reći da je to srebrni jubilej tih naših početaka“, rekao je.
Istaknuo je da se nada da će započeto nastaviti zahvaljujući mladim snagama. „A mi ćemo umirovljeni biti samo jedna potpora, sjećanje i molitvena potpora da se takvi susreti nastave bez obzira na granice. Želimo da te granice u našim dušama i našim srcima budu uvijek otvorene“, kazao je varaždinski umirovljeni biskup.
Biskup Lipovšek kazao je da ga je na obraćanje mons. Mrzljaku potaknuo spomenuti srednjoeuropski katolički dan, ali i dotadašnji susreti Hrvata i Slovenaca na različitim hodočašćima. „U razgovoru sa svećenicima tih krajeva, došli smo do zaključka da počnemo s tim u Mariji Bistrici koja je bila svima poznata i omiljena hodočasnička crkva“, rekao je.
„Vidimo kako se Europa povezuje na sve moguće načine, a to su neke druge razine. Mi vjernici smo pozvani da budemo što bolje i što više ono što trebamo biti – svjetlo i sol zemlje te nositelji tih vrednota koje su itekako potrebne u svijetu u kojem živimo. Pogotovo suradnja, međusobno razumijevanje, ako treba oproštaj i napose mir“, naglasio je umirovljeni celjski biskup. Kazao je da se zato ponovno susreo s mons. Mrzljakom kako bi isplanirali sljedeći susret hrvatskih i slovenskih katolika.
Govoreći o prethodnim susretima, mons. Lipovšek poručio je da nema najdražeg jer je svaki imao nešto posebno.
Biskup Mrzljak rekao je da sljedeći susret planiraju u Istri dodavši da nije točno određena ni godina ni mjesto, ali da bi ih bl. Miroslav Bulešić sve trebao zbližiti. Kazao je da je glavni „pokrovitelj“ bl. Alojzije Stepinac koji je često posjećivao Sloveniju te se susretao sa Slovencima. Također je rekao da su na početku susreti planirani tako da se održe svake druge godine, no ponekad se to promijeni zbog pastoralnih i drugih razloga. Mjesto održavanja je uvijek u blizini hrvatsko-slovenske granice.
Umirovljeni celjski biskup prisjetio se riječi svoga župnika kojeg je slušao kao dječak, a koji je govorio o tome kako ih je spasio nadbiskup Stepinac smjestivši ih u zgradu bogoslovije i druga mjesta. Također je rekao da pripremaju susrete unatoč svim negativnostima u društvu i svijetu. „Mi planiramo nešto drugo. To što će dati poticaj, životnu radost, ufanje da nismo sami, da je Gospodin s nama“, istaknuo je te dodao da je Krist uvijek s vjernicima, „ali mi se trebamo pitati jesmo li mi s njime. I hodočašća neka utvrde tu vezu na savez s Isusom Kristom, s Majkom Božjom i sa svecima koji su s nama“, poručio je biskup Lipovšek.
Govoreći o susretu u Ludbregu, mons. Mrzljak je kazao da su za susrete uvijek birali mjesta gdje se inače narod okuplja. „Ludbreg je svakako mjesto koje na poseban način časti središte kršćanske vjere, a to je Euharistija. Tu je zapravo početak i izvor svega našega života“, istaknuo je dodavši da su u tom duhu nastojali organizirati spomenuto hodočašće. „Sigurno da nam je bilo drago susresti se upravo na takvom mjestu koje je tako bitno za život. Dakle, da ne budu ti naši susreti možda samo nekakav folklor, neka tradicija“, kazao je. Naglasio je također da Marija okuplja, „ali sigurno da Marija kaže ljudima za Isusa: ‘Što god vam rekne, to činite.’ To je ta poznata rečenica iz Kane Galilejske koju ona uvijek upućuje. Dakle, ne ja, nego što god vam rekne moj Sin, to činite“, poručio je umirovljeni varaždinski biskup.
Na kraju su biskupi, na pitanje o detalju koji im je posebno ostao u sjećanju, otpjevali pjesmu Majko Božja Bistrička.