Vodio ga je prof. dr. Križo Katinić, dr. med., psihijatar, psihoterapeut i publicist. Iako je tema aktualna za razmišljanje i edukaciju, sudjelovalo je svega 13 osoba. Predavač je u uvodnom dijelu stoga napomenuo kako se pijenje alkohola u svim društvenim prigodama smatra uobičajenim, normalnim i prihvatljivim, kao dio života i kulture, a ne pijenje stvara otpor okoline. Tek kada dođe do teškog posljedičnog stanja uporabe alkohola, tek se onda identificira problem kod pojedinca i obitelji. „Alkoholizam je psihijatrijska bolest i kao bolest se liječi, rehabilitira i prevenira. Alkoholizam u obitelji dovodi do promjene ponašanja ne samo kod tzv. označenog pacijenta, nego cijela obitelj postane uvjetno rečeno bolesna. Dok je pijenje aktualno kod člana obitelji, za sav negativizam loših odnosa kriv je član obitelji koji pije. Tek apstinencijom počinje novo učenje života i novo preslagivanje odnosa u obitelji. Stvara se potpuno nova situacija i otkriju se poteškoće koje su postojale i prije, no alkohol je prekrivao poput kišobrana svu dinamiku obiteljskih odnosa“, uputio je Katinić.

Pojasnio je kako su uzroci nastanka alkoholizma višestruki te ima više faktora koji ovise o tome hoće li osoba piti alkohol samo prigodno ili će postati ovisnik o alkoholu. „Ima obitelji u kojima je alkoholizam jako čest, pa u tim obiteljima postoji i obiteljska sklonost prema uzimanju alkohola, kao model ponašanja i kao nešto normalno. Potrebne su preventivne kampanje koje će snažnom propagandom i edukacijom upozoravati ljude o rizicima prekomjernog konzumiranja alkohola. A obiteljima je potrebna potpora škole i cijelog društvenog sustava kako bi kod mladih smanjili konzumaciju alkohola, ali i uputiti na štetnost alkoholizma za zdravlje i cjelokupni život pojedinca“, zaključio je predavač.