Apel sa Svjetskog kongresa za dušobrižništvo Roma

Budimpešta, (IKA) – Početkom ovog mjeseca u Budimpešti je u organizaciji Papinskoga vijeća za pastoral selilaca i putnika održan peti Svjetski kongres za dušobrižništvo Roma, na temu “Crkva i Romi – za duhovnost zajedništva”. Roma u svijetu ima oko 18 milijuna; veći dio njih živi u Europi, a ostali, pretpostavlja se, u Indiji, njihovoj pradomovini. Na tome važnom sastanku istaknuta je potreba udruživanja snaga u zdravoj, pravednoj, i suradnji punoj poštivanja, između Crkve i države. Sudionici su stoga sastavili Apel, koji je objavljivan u dijelovima, a sada se pojavio u cijelosti, u kojemu traže brzu realizaciju onoga što je predviđeno u Europskoj konvenciji, u vezi sa zaštitom ljudskih prava i temeljnih slobodâ. Pritom su snažno naglasili da se pravna zaštita takvih prava odnosi na svakoga Roma nastanjenog u europskim zemljama. U Apelu se ističe da svakome Romu treba biti priznato pravo na nacionalnost, smještaj, na priznavanje njihova nomadskoga načina života kao dragovoljnoga načina života, na slobodu kretanja unutar i izvan vlastite zemlje, te na pristup sustavima socijalne zaštite, a posebice na zdravstvenu zaštitu, rekao je za Radio Vatikan nadbiskup Agostino Marchetto, tajnik Papinskoga vijeća za pastoral selilaca i putnika. “Ovo će vijeće poslati tekst apela svim biskupskim konferencijama, koje će ga predočiti nadležnim i zainteresiranim institucijama. Nadamo se da će vlasti u državama, kao i međunarodne organizacije, prihvatiti Apel, kako bi se stvorio odgovarajući teren za rast istinskoga zajedništva u solidarnosti, poštivanju i snošljivosti u skladu s pravima i dužnostima svakoga. Prava i dužnosti idu zajedno, stoga se nadam da će i Romi, ako se više ne osjete diskriminirani i stavljeni na rub društva, nego građani s punim pravima, biti spremni ispuniti i svoje dužnosti prema svima”, rekao je nadbiskup Marchetto. Na kongresu u Budimpešti okupilo se više od 200 predstavnika iz 26 zemalja Europe, Azije i dviju Amerika. Najbrojnija su bila izaslanstva iz Francuske, Italije, Španjolske, Njemačke i Portugala, u kojima Crkva već više godina djeluje među Romima. Bili su zatim nazočni i pastoralni djelatnici iz Hrvatske, Češke, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Mađarske, a prvi su put sudjelovali i predstavnici iz Ukrajine, Bosne i Hercegovine, te Srbije i Crne Gore. Sudionici su kongresa, između ostaloga, istaknuli kao nužno i vrlo bitno, jamčiti Romima mogućnost školovanja, profesionalnog obrazovanja, učenje jezikâ, te vršenje djelatnosti. Jasno je da je ulaganje u odgoj i profesionalno obrazovanje Roma jedno od prioriteta za Stari kontinent, rekao je nadbiskup Marchetto. Na kongresu je izražena želja da i sami Romi budu pastoralni djelatnici. Doista, vjerujem da opipljivi znak istinskoga zajedništva između Crkve i Roma, čine upravo Romi koji su potpuno posvetili svoj život Bogu, a u svijetu ih ima više od 30, zaključio je nadbiskup Marchetto.