Budi dio naše mreže
Izbornik

Argumenti o kontracepciji i prirodnom planiranju obitelji

Zagreb (IKA )

Kontracepcija i prirodno planiranje obitelji – bila je tema emisije Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija u kojoj su u ponedjeljak, 5. studenoga, gostovale profesorica moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. s. Ana Begić i voditeljica Fertilitycare centra RH Katarina Grgić.

Urednica i voditeljica emisije Tanja Popec uvodno je istaknula da je povod izabranoj temi kanonizacija pape Pavla VI. koji je prije 50 godina napisao encikliku “Humanae vitae”. Naime, prije pola stoljeća taj je papa, među ostalim, govorio o kontracepciji koja omogućuje autonomnost spolnog čina bez krajnje svrhe začeća djeteta, te je stoga proglasio smrtnim grijehom. Encikliku, koju su mnogi nazvali revolucionarnom, a mnogi joj se i protivili, papa Pavao VI. uputio je kršćanskim bračnim parovima pozivajući ih da u njoj ne vide niz zabrana, nego poticaj njihovom bračnom pozivu.

Govoreći o spolnosti u nauku Katoličke Crkve te zašto Crkva ulazi na područje spolnog morala prof. Begić je istaknula da je spolnost dar Božji. Bog je na samom početku stvorio muško i žensko, spolno obilježena bića zbog njihova uzajamnog dobra, a na svoju sliku. “Na žalost, ta je slika narušena prvim grijehom, i ona se različito shvaća u svakom čovjeku. Svaki čovjek nosi sliku Božju, međutim svaki čovjek ne vrši u potpunosti Božju sliku kako je bila u njegovom naumu”, rekla je prof. Begić. Nadalje je pojasnila da se moral u izvornom značenju odnosi na čovjekovo vladanje i ponašanje. Tu Crkva, koja ima Božanski autoritet, donosi određena tumačenja koja trebaju pomoći čovjeku, a na području spolnosti, gdje zbog intimnosti nije lako govoriti, enciklika Humanae vitae je jedna proročka enciklika.

“Ako se u enciklici kaže da je smisao braka sjedinjenje i rađanje, prije svega toga bi trebala biti uzajamna ljubav – potpuno predanje osoba jedno drugome. Ta ljubav ne bi smjela biti egoistična i sebična. Jako je važno shvatiti taj smisao braka, jer kada se s ljudima razgovara oni kažu da je to sjedinjenje i rađanje, jeste ali bit, odnos cilj, svrha je ljubav. Iz ljubavi proizlazi i sjedinjenje i rađanje”, rekla je prof. Begić. Osvrćući se na bračne parove koji iz ljubavi ulaze u brak, ali ne mogu imati djecu, istaknula je da s “takvim ljudima treba puno razgovarati, treba ih rasteretiti te težine koju oni nose sa sobom, ima onih koji to smatraju Božjom kaznom… Vjerujem da nekada trebamo to zaista prepustiti u molitvi i Bogu i Božjoj providnosti, i Bog itekako djeluje, ali i ljude razumijevati, jer kad im s time pristupite lakše razumiju ovaj nauk Crkve”.

Brak – uzajamno darivanje u kontinuitetu iz dana u dan, slika je koju Crkva ima u moralnom nauku koji zastupa da bi zaštitila supružnike od zloporaba bračnoga čina. Da su načela moralne teologije i nauk Katoličke Crkve primjenjivi u praksi potvrdila je voditeljica Fertilitycare centra RH koji na tome gradi svoj pristup supružnicima, pa čak i liječenju neplodnosti. Sustav je razvio dr. Thomas Hilgers, porodničar i ginekolog, na poticaj enciklike Humanae vitae gdje je odgovorio na Papin poziv liječnicima i znanstvenicima da istraže narav i prirodu čovjeka koje se tiču njegove plodnosti, a u skladu je s Božjim naumom. Istaknula je da je sustav namijenjen onima koji žele planirati obitelj na prirodan način, liječiti neplodnost ili spontane pobačaje. Uključuje oba supružnika. Supružnici se prijavljuju na uvodni susret gdje se upoznaju sa programom i načinom rada, a zatim ako žele ući u program slijedi strukturirana edukacija uz pomoć podučavatelja.

“Parovi se na razne načine, putem knjiga i interneta, upoznavaju s prirodnim planiranjem obitelji, i na kraju dođu do jedne granice i tu su bitni podučavatelji. Mi smo metoda FertilityCare, a u Hrvatskoj postoji više metoda, i treba se zaista informirati, ne smijemo se prepustiti lijenosti. Jako je teško isplivati kod svih tih pritisaka sa strane, ali treba doći do podučavatelja kako bi se stvarno usavršila metoda. Dakle, prva stvar je rad zajedno u paru, apsolutna uključenost muškarca, i druga stvar koja je bitna naučiti savršeno metodu”, rekla je Grgić. Istaknula je i NaPro liječenje, za slučaj da se otkriju neki nedostaci. Riječ je o liječenju koje uključuje hormonalnu terapiju prilagođenu svakoj ženi, s minimalnim dozama da bi se došlo do optimalne plodnosti i nema nikakvih nus pojava. Dodala je i to da FertilityCare sustav jedini govori o prehrani kao važnom faktoru u liječenju neplodnosti, te imaju izvrsna iskustva žena. Voditeljica Fertilitycare centra RH pozvala je sve zainteresirane da informacije potraže na mrežnoj stranici www.fertilitycare.hr gdje se mogu upoznati sa sustavom, doznati kako se prijaviti, vidjeti gdje se održavaju susreti i sl.

Tijekom emisije bilo je govora i o dopuštenosti bračnoga čina u neplodnim danima te o korištenju kontracepcije pri čemu je prof. Begić istaknula da enciklika Humanae vitae daje slobodu i stavlja naglasak na odgovornost supružnika, pri čemu kršćanski pogled ne dopušta kontracepciju. “Korištenje kontracepcije je grešno stanje jer spječava da dođe do začeća. Treba razlikovati kontraceptivna sredstva – pilule i kondome, od abortivnih – poput spirale… Korištenje kontracepcije ostavlja na ženu ozbiljne nuspojave, što je prije nekoliko godina i potvrđeno kada je nekoliko mlađih žena umrlo. Treba naglasiti i da je pilula RU 486, kod nas poznata pod kolokvijalnim nazivom “Dan poslije”, u Americi zabranjena, jer plod u tijelu žene ostaje tjedan dana što može izazvati sepsu. A, u Hrvatskoj je na žalost dozvoljena. Mislim da je tu nauk Crkve, kao da smo se negdje povukli i tiho šutimo, dok enciklika Humanae vitae budi baš nas, hajmo reći, moraliste i teologe. Jer, ponekad, i ja kao profesorica moralne teologije, osjećam veliku odgovornost za ljudski život. Ja ako nešto znam i ako to držim za sebe i ne dijelim s drugima, mogu se naći u grešnom stanju. Tako da smatram da o tome trebamo jasno i glasno progovoriti”, rekla je prof. Begić.

Spomenuto je, uz ostalo, i odgovorno roditeljstvo gdje su otac i majka jednako odgovorni za odgoj djeteta. Pritom je istaknuta kriza očinstva, jer i otac kao i majka nosi odgovornost, te zaključeno da ako se polazi od smisla braka – da je to predanje iz ljubavi, sjedinjenje i rađanje, onda to dovodi i do odgovornog roditeljstva.