Argumentima o kršćanima kao prorocima najavljen 59. Teološko-pastoralni tjedan

Emisijom je najavljen 59. Teološko-pastoralni tjedan (TPT). Ovaj znanstveni i pastoralni skup o temi “Proročka dimenzija kršćanina u životu Crkve i društva” počinje 22. siječnja u Zagrebu, u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. TPT nije namijenjen samo svećenicima, nego je otvoren i vjernicima laicima, rekao je prof. Cifrak. U osvrtu na protekle godine, i na početke skupa, istaknuo je kako je on okupljao pastoral u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, jer su i svećenici bili upućeni više jedni na druge, u odnosu na Crkvu, i Crkva je upravo u TPT-u bila proročka.

“Već je proročki znak ovaj Tjedan sam po sebi, koji traje već 59 godina, i mi želimo i nastaviti jer se pokazuje da ipak određene teme, koje su više manje aktualne, ili za koje mislimo da su aktualne prije svega u Crkvi, a onda i u društvu, jer Crkva ne može biti izdvojena iz prostora i vremena u kojem živi i djeluje iako bi to možda neki htjeli, žele se sabrati u tih nekoliko dana kroz predavanja, razmišljanja, i vidjeti do kuda je došla određena tema i koji smjer želi zauzeti… Za sada je to mjesto i prostor susreta svećenika koji su dobrim dijelom već malo i stariji i oni nose zajedništvo koje ih je i tada nosilo, ali okuplja i mlađe za koje je, uz intelektualni vid, važna i razina susreta te pojačanje prijateljstava i zajedništva koje je Crkvu u Hrvata činilo jakom kroz prošla olovna vremena”, rekao je dekan Cifrak.

Prof. Bodrožić je naglasio da Crkva i danas treba proroke koji će dosljedno naviještati Božju riječ i boriti za nju, ukazivati na temeljna prava čovjeka koja počivaju na Bogu i na svemu onome što od Boga dolazi kao poziv i dar čovjeku, kao i tamo gdje se ta prava krše. “Smatram da bi proroci i danas trebali biti aktualni u Crkvi, i u odnosu Crkve i društva, kako bi najprije iznutra ukazali na autentične dimenzije crkvenog života tj. istinskog života milosti koji primaju od Boga, a onda tom istom snagom kojom uočavaju nezdrave pojave u društvu ukazati što je to nezdravo i neprilično čovjeku i Bogu i potom posvjedočiti radikalno i dosljedno svojim životom. Ne samo upirati prstom u drugoga, nego smatram da je prorok onaj koji mora biti u prvom redu i svojim životom posvjedočiti sve ono što osjeća da mu dolazi od Boga, a kao velika odgovornost za dobrobit čovjeka”, rekao je prof. Bodroćić. Osvrnuo se i na ulogu proroka u Crkvi.

“Proroci imaju istu ulogu i unutar Crkve – trebaju prodrmati svijesti i savjesti onih koji drže do Boga i koji se nazivaju vjernicima, a potom djelovati i na široj razini”.

Odgovarajući na upit jesu li današnje društvo i Crkva na vrhuncu uspavanosti, prof. Cifrak je rekao da je buđenje uvijek potrebno, i da naš život treba biti krepostan. Dodao je da su svi kršćani, koji žive u svojim zajednicama u biskupijama, ili kao redovnici ili koji su na bilo koji način posvećeni Bogu, pozvani živjeti tu krepost evanđelja. No, uspavanost se može javiti u vremenima kada Crkva nije progonjena, pa se javlja spremnost na razne kompromise, od osobnih pa nadalje.

“Blagopokojni kardinal Franjo Kuharić je svojim posljednim, čini mi se, ređenicima rekao da je komunizam bio vrijeme kada su se ostvarivale proročke riječi blaženog Alojzija Stepinca s obzirom na Crkvu, ne samo na svećenike, ali je demokracija još veći izazov i opasnost upravo u vidu da nas na jedan pomalo subverzivan način otupi za ovu stvarnost koju svakodnevno živimo. Meni je uvijek intrigantna slika u knjizi Otkrivenja gdje se Crkva predstavlja kao ona koja živi u pustinji, a opasnost stalno vreba da tu pustinju pretvori u oazu, i time zapravo zaboravi zašto je poslana ovome svijetu”, rekao je prof. Cifrak.

U emisiji je, uz ostalo, istaknuto da proroci ne smiju popustiti konformizmu da bi bili zaštićeni, kao i to da Crkva ne smije biti ušutkana materijalnim dobrima, a sredstva koja dobiva trebaju biti namijenjena izgradnji Božjega kraljevstva. Ukazano je na potrebu posvješćivanja snage krštenja koju svaki krštenik ima za svoje proročko djelovanje u raznim situacijama. Također je dan osvrt na proročku dimenziju pontifikata pape Franje. Prema mišljenju prof. Cifraka proročki glas u Crkvi bila je konklava na kojoj je za Papu izabran kardinal Bergoglio, koji dolazi iz novoga svijeta. U Europu, koja je zaboravila svoje kršćanske temelje, donio je svježinu u upravljanju Crkvom, i to je, kako je rekao, dar Božji, snaga evanđelja. Prof. Bodrožić proročku crtu Papina pontifikata vidi, pak, u konkretnosti koju ima i u potrebi dijeljenja s najpotrebnijima, ali i u posvješćivanju da vjera ne može biti teoretiziranje, već treba biti življena. Papa je konkretan i ažuran u pretvaranju ljubavi u čin.