Simpozij o temi „Reforma kaznenih mjera u Crkvi: novine i očekivanja“ okupio je crkvene i civilne pravnike, djelatnike i vanjske suradnike crkvenih sudova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije.

Otvorenju prisustvovali su riječki nadbiskup Mate Uzinić, gospićko-senjski biskup Marko Medo i duhovnik HKD-a zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski.

U ime organizatora simpozija, okupljene na početku je pozdravila predsjednica HKD-a dr. sc. Lucija Boljat. Osobito je zahvalila biskupu domaćinu na temelju čijeg poziva će sudionici simpozija imati prigodu bolje upoznati život Crkve i društva u Gospićko-senjskoj biskupiji. Naglasila je da je važnost i aktualnost teme simpozija prepoznalo i Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije izabravši je među prijedlozima Upravnog odbora HKD-a, a znanstveno promišljanje pomoći će da se kaznene mjere u Crkvi ispravno primjenjuju, što je neodvojivo od pastoralne zadaće Crkve.

Pisanu riječ pozdrava, u svoje osobno ime i u ime biskupa Hrvatske biskupske konferencije, uputio je predsjednik HBK i predsjednik Pravne komisije HBK zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Izrazio je podršku i zahvalnost za zajedničko nastojanje crkvenih pravnika da svojim znanjem, iskustvom i odgovornim promišljanjem pridonesu poslanju Crkve i radu njezinih ustanova.

Osvrćući se na izabranu temu, istaknuo je da „poziva na promišljanje o svrsi i učinkovitosti kanonskoga kaznenog prava te o načinima djelotvornijega služenja pravednosti, zaštiti dostojanstva osobe te čuvanju i obnovi crkvenoga zajedništva“.

Iako se „posezanje za kaznenim mjerama katkad razumije kao zanemarivanje očinske uloge pastira“, mons. Kutleša je naglasio da „očinska briga uključuje i odgovornost da se zaustavi zlo, zaštiti povrijeđeno dobro, a počinitelja pozove na obraćenje. Kada su za to potrebne, pravedne i razmjerne kaznene mjere izraz su te iste brige. Pastir i tada ostaje otac: skrbi za cijelu zajednicu, a počinitelja ne prestaje smatrati osobom čije dobro i spasenje želi“.

Izrazio je uvjerenje da će doprinosi simpozija „uroditi većom osposobljenošću i savjesnijom primjenom kaznenih odredbi u životu naših mjesnih Crkava, a ponajprije obnovljenom sviješću svih vjernika, napose crkvenih službenika, da postoje dobra i vrijednosti koje, prije svake kaznene norme, treba štititi vjerodostojnim životom i služenjem“.

Sudionicima simpozija pisanim putem obratio se i predsjednik Slovenske biskupske konferencije, biskup Novog Mesta Andrej Saje, istaknuvši da su godišnji susreti, kojima je kao član HKD-a uvijek rado prisustvovao, „dragocjena prigoda za produbljivanje kanonskopravnog znanja te za jačanje međusobne povezanosti, suradnje i crkvenog zajedništva“. Naglasio je da „kazneno pravo u Crkvi nije samo skup propisa i sankcija“, nego „služi zaštiti crkvenoga zajedništva, uspostavi pravednosti, traženju istine i, iznad svega, poštovanju dostojanstva svake ljudske osobe“.

Stoga je zaželio da predavanja i rasprave na ovogodišnjem simpoziju budu „prigoda za produbljivanje stručnog znanja te za otvorenu razmjenu iskustava i dobrih praksi iz različitih mjesnih Crkava“, kako bi se pridonijelo da kanonsko pravo „još bolje ostvaruje svoje poslanje u službi pravednosti i istine, zaštite dostojanstva čovjeka i dobra crkvene zajednice“.

Pozdrav i dobrodošlicu okupljenima uputio je i biskup domaćin, mons. Marko Medo. Posebno je vrijednom istaknuo stručnost kanonista koja je biskupima pomoć u pastoralnom razlučivanju i donošenju pravednih odluka. „U kaznenom području ta suradnja dobiva osobitu težinu. Potrebno je zaštititi najslabije i ranjive, odgovorno utvrđivati činjenice, poštovati pretpostavku nedužnosti i pravo na obranu te djelovati pravodobno i u skladu s propisanim postupcima. Iza svakoga slučaja stoje osobe, njihovo dostojanstvo, njihove rane i njihovo povjerenje ili nepovjerenje u Crkvu“, naglasio je.

Dodao je da „pastirska ljubav traži hrabrost suočavanja s problemima“, a „pravedno postupanje služi zaštiti zajednice, popravljanju počinitelja i obnovi narušenoga zajedništva“. Stoga je izrazio želju da rad crkvenih pravnika pomogne pastirima da odgovornije vrše povjerenu službu, „a svima koji traže pravdu da u Crkvi susretnu istinu, poštovanje i djelotvornu brigu“.

Pozdravni govor dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. fra Marija Cifraka, pročitao je pročelnik Katedre kanonskog prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sudski vikar Međubiskupijskog suda prvoga stupnja u Zagrebu vlč. dr. sc. Josip Šalković. Istaknuo je da simpozij „svjedoči o važnosti koju Crkva pridaje stručnom i odgovornom promišljanju crkvenoga prava te njegovoj službi u izgradnji crkvenoga zajedništva i ostvarenju pravednosti u Božjem narodu“.

Okupljenima je stoga zaželio da taj znanstveni skup „bude mjesto stručnoga dijaloga, razmjene iskustava i zajedničkoga traženja najboljih pravnih i pastoralnih odgovora na izazove s kojima se Crkva danas susreće“ i da „pridonese razvoju crkvenoga prava, njegovoj pravilnoj primjeni te, nadasve, služenju istini, pravednosti i crkvenome zajedništvu“.

Nakon otvorenja, simpozij se nastavio znanstvenim izlaganjima te duhovno-rekreativnim programom, izvijestilo je Hrvatsko kanonističko društvo.