Bad Honnef: Duhovne vježbe za hrvatske svećenike i đakone

Bad Honnef, (IKA) – “Kršćanin danas” bila je od 2. do 4. ožujka tema duhovnih vježbi za hrvatske svećenike i đakone iz Zapadne Europe u Katoličkome socijalnom institutu Koelnske nadbiskupije u Bad Honnefu nedaleko od Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta. Vježbe, na kojima su se okupila 83 hrvatska svećenika i dva đakona te jedan albanski svećenik, predvodio je viši asistent na katedri fundamentalne teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Željko Tanjić.

Vježbe su u utorak 2. ožujka započele euharistijskim slavljem koje je predvodio ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH mr. Pero-Ivan Grgić zajedno s domaćinom, delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josipom Bebićem te voditeljem vježbi dr. Tanjićem. U tijeku duhovnih vježbi euharistijska slavlja predvodili su i delegat za hrvatsku pastvu u Švedskoj mons. Stjepan – Željko Biletić te delegat za hrvatsku pastvu u Švicarskoj o. Ante Pranjić. Nazočne su u dvorani pozdravili delegat Bebić, a potom i ravnatelj mr. Grgić koji je ujedno prenio pozdrave predsjednika obiju hrvatskih biskupskih konferencija: kardinala Josipa Bozanića i biskupa Franje Komarice, te predsjednika Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu dubrovačkog biskupa Želimira Puljića.

Dr. Tanjić je u tijeku vježbi održao razmatranja pod nazivom: “Tko je kršćanin?, Označeni križem, Rizik vjere i Potreba za drugim”. Kazao je kako identitet nije nikada određen jednom zauvijek niti je ikada dovršen. “Identitet je uvijek izložen, lomljiv i otvoren. Nikada ne može biti osvojen jednom zauvijek, uvijek je objekt stalne potrage, ponekad s velikom žrtvom i uz veliku cijenu, podložan je krizi koja propitkuje i uznemiruje. Identitet je pravi duhovni zadatak za kršćanina: identitet pomaže da kršćanski život bude uistinu duhovan, dinamičan, otvoren. Posebice u društvu koje je obilježeno nesigurnošću, identitet postaje temeljitim zadatkom jer sve se više želi izbjeći odgovornost, različitost, važnost izbora”, kazao je dr. Tanjić, istaknuvši pritom kako kršćanski identitet ne treba tražiti na sektaški način, a to, prema njegovim riječima, znači, da prvenstveno određenje kršćanskoga identiteta nije “via negativa” ili isključivanje drugih iz toga promišljanja. “To je stalna napast koja je prisutna i u mnogim crkvenim krugovima koji još uvijek u sebi nose mit i san o nekom jakom kršćanskom društvu i koji su u strahu pred izazovima religijskog pluralizma u današnjem društvu”, rekao je. Kazao je također kako solidarnost koja je uspostavljena križem kršćanina mora dovesti do novoga pogleda na povijest i svijet. “Mora ga dovesti do toga da uzme u obzir pozitivnu, kvalitetnu stranu povijesti, upravo zato što je u nju ušla Vječna Riječ, Sin Božji koji je postao čovjekom, zato što je u njoj zauvijek prisutan znak križa i snaga uskrsnuća”, zaključio je.