Već na samom početku 19. inozemnoga putovanja Benedikt XVI. u razgovoru s novinarima u zrakoplovu na putu iz Rima u Zagreb 4. lipnja istaknuo je da je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji „logično, pravedno i potrebno“ te da bi poslanje hrvatskoga naroda nakon ulaska u EU bilo obnoviti jedinstvo u različitosti.

U svom prvom govoru održanom u Zračnoj luci Zagreb tijekom svečanosti dobrodošlice u nazočnosti najviših predstavnika Crkve i države, Benedikt XVI. prisjetio se i triju pastoralnih pohoda tada bl. Ivana Pavla II. Hrvatskoj te zahvalio Gospodinu za dugu povijest vjernosti koja povezuje Hrvatsku sa Svetom Stolicom, istaknuvši da od samih početaka hrvatski narod pripada Europi. O dvadesetoj obljetnici proglašenja neovisnosti i uoči punopravnog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, davna i nedavna prošlost vaše zemlje potiče na promišljanje sve europske narode pomažući, kako svakom pojedinom tako i čitavoj zajednici, da očuva i obnovi neprocjenjivu zajedničku baštinu ljudskih i kršćanskih vrijednosti. Poželio je također da Prvi nacionalni dan hrvatskih katoličkih obitelji bude prigoda za ponovno isticanje vrijednosti obiteljskog života i općega dobra, učvršćivanje jedinstva, oživljavanje nade i zajedništvo s Bogom, koji je temelj bratskog suživota i društvene solidarnosti.

Benedikt XVI. zatim se uputio na Pantovčak u kurtoazni posjet predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću, a zatim u Apostolskoj nuncijaturi primio predsjednicu Vlade RH Jadranku Kosor.

Uslijedio je susret s predstavnicima civilnog društva, svijeta politike, znanosti, kulture i poduzetništva, Diplomatskog zbora te vjerskim predstavnicima u Hrvatskome narodnom kazalištu. Dobrodošlicu Papi izrazili su tada predsjednik Vijeća za kulturu HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić i član Papinske akademije za život liječnik Niko Zurak. U središtu Papina govora bila je savjest te je napomenuo da oblikovanjem savjesti Crkva daje društvu svoj dragocjeni prinos. Posebno je istaknuo nazočnost predstavnika drugih Crkvi i kršćanskih zajednica, kao i židovske i muslimanske religije u HNK koje potvrđuje da „religija nije neka zasebna stvarnost u odnosu na društvo, nego njegova prirodna sastavnica, koja trajno priziva okomitu dimenziju, to jest, slušanje Boga kao uvjet traganja za općim dobrom, pravednosti i pomirenja u istini“, poručivši da religije moraju biti čimbenik mira.

Benedikt XVI. zatim se pridružio molitvenom bdjenju oko 50.000 mladih okupljenih na Zrinjevcu, Trgu bana Josipa Jelačića i pred katedralom, koje je počelo bogatim i raznolikim programom – „festivalom mladih“. Papi je dobrodošlicu izrazio tada predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić. Nakon uvodne molitve, navještaja Božje riječi i svjedočanstava dvoje mladih, okupljenima se govorom obratio Benedikt XVI. te ih pozvao: „Pouzdajte se u Isusa, neće vas nikada razočarati! Ne popuštajte kušnjama da se potpuno pouzdate u posjedovanje, u materijalne stvari, odričući se slijediti istinu koja seže dalje, poput visoke zvijezde na nebu, kamo vas Krist želi povesti. Dopustite da vas povede u Božje visine.“ Papa je mladima na tom putu za uzore stavio „brojne Gospodinove učenike“, osobito „sjajnog mladića“ blaženoga Ivana Merza.

Uslijedila je molitva vjernika, klanjanje i euharistijski blagoslov. U procesiji je iz katedrale donesen Presveti Sakrament u pokaznici iz Riznice zagrebačke katedrale iz 18. st. a svi okupljeni predvođeni Papom zatim su u molitvi i šutnji slavili Gospodina u Euharistiji. Papa se zatim pomolio pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata, uresivši ga osobnim darom, krunicom. Nakon bdjenja s mladima Papa se uputio papamobilom preko trga ispred katedrale gdje je pozdravio oduševljeno mnoštvo mladih koji su događanje na trgu pratili na zaslonima.

Drugog dana pohoda, u nedjelju 5. lipnja, Benedikt XVI. predvodio je na zagrebačkom hipodromu veličanstvenu misu s oko 400.000 vjernika u povodu Prvoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji. Koncelebrirala su četvorica kardinala, sedamdesetak biskupa iz Hrvatske i inozemstva i više od tisuću svećenika. Papu je pozdravio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zahvalivši mu na tom pohodu kojim je iskazao svoju pastirsku brigu prema Crkvi u Hrvatskoj. „Želeći odgovoriti na izazove koji danas stavljaju na kušnju vrednote obitelji i uzvišeno dostojanstvo života, ove smo godine, pod geslom ‘Zajedno u Kristu’, u središte pastoralnih nastojanja i briga stavili obitelj. Ovaj susret kruna je tih nastojanja i poticaj na novi zamah u zalaganju za obitelj kao najsvetiju ustanovu zdravoga društva“, rekao je kardinal Papi.

Cijelo euharistijsko slavlje i sam liturgijski prostor oblikovan na 7. vazmenu nedjelju, koja se slavi i kao Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, bilo je nadahnuto duhom zajedništva. Na liturgijskom prostoru bio je i lik Majke Božje Bistričke pred kojim je molio i sv. papa Ivan Pavao II. za svoga posjeta Mariji Bistrici 1998. kada je blaženim proglasio hrvatskoga kardinala i mučenika Alojzija Stepinca.

U homiliji Benedikt XVI. pozvao je obitelji da se odupru sekularističkom mentalitetu koji Boga života gura na rub te donosi rastuću razjedinjenost obitelji. Ta se temeljna ljudska stvarnost danas mora suočiti s teškoćama i prijetnjama, pa stoga ima i posebnu potrebu da se evangelizira i podrži; kršćanske obitelji temelj su za odgoj u vjeri, za izgradnju Crkve kao zajedništva i za njezinu misionarsku nazočnost u najrazličitijim životnim situacijama, rekao je Papa i uputio snažan poziv obiteljima: „Trajno se obvežite učiti svoju djecu moliti, i molite s njima; približite ih sakramentima, osobito euharistiji… uvedite ih u život Crkve; u intimi doma nemojte se bojati čitati Sveto pismo, obasjavajući tako obiteljski život svjetlom vjere i hvaleći Boga kao Oca. Budite poput male Dvorane posljednje večere, poput one Marijine i učenika, u kojoj se živi jedinstvo, zajedništvo, molitva.“

Uz riječ Crkve, veoma je važno i svjedočenje te zauzetost kršćanskih obitelji, vaše konkretno svjedočanstvo, posebno kao potvrda nepovredivosti ljudskoga života od začeća do njegova prirodnoga skončanja, što je jedinstvena i nezamjenjiva vrijednost obitelji utemeljene na braku i na potrebi zakonskih odredbi koje bi podupirale obitelji u zadaći rađanja i odgoja djece, poručio je Papa. Molimo Gospodina da obitelji budu uvijek više male Crkve, a crkvene zajednice da budu više obitelj, rekao je Papa pozvavši na kraju hrvatske obitelji da žive u zajedništvu vjere i ljubavi te da se osjećaju pozvanima naviještati evanđelje cijelim svojim bićem.

Benedikt XVI. na kraju euharistijskog slavlja blagoslovio je pedesetak kamena temeljaca koji su se nalazili ispred oltara kao i veliku Zavjetnu spomen svijeću hrvatskih katoličkih obitelji koja će simbolično povezivati taj dan s budućim Nacionalnim danima hrvatskih katoličkih obitelji. Na kraju mise Svetom Ocu je zahvalio tada predsjednik Vijeća HBK za obitelj krčki biskup Valter Župan, te između ostaloga istaknuo: „Ako se danas svima priznaje pravo na slobodno izražavanje svojih stavova, onda izjavljujemo da i mi, koji predstavljamo većinu hrvatskog naroda i građana Republike Hrvatske, imamo neotuđivo pravo da živimo, javno iznosimo i naviještamo vrijednosti po kojima nam je darovan život.“

Benedikt XVI. zatim je u nagovoru uoči molitve Kraljice neba istaknuo „Danas sam ovdje da vas učvrstim u vjeri; i to je taj dar koji vam nosim: Petrovu vjeru, vjeru Crkve! Ali, istodobno, vi darujete meni tu istu vjeru, obogaćenu svojim iskustvom, radostima i trpljenjima. Napose mi darujete svoju vjeru življenu u obitelji, da bih je očuvao u baštini sveopće Crkve.“

Na slavlju druge Večernje s biskupima, svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima koju je predvodio u katedrali Benedikt XVI. pozvao je: „Ljubljena Crkvo u Hrvata, preuzmi ponizno i smjelo zadaću da budeš moralna savjest društva, ‚sol zemlje‘ i ‚svjetlo svijeta‘.“ Središnji dio nagovora Papa je posvetio blaženom Alojziju Stepincu, istaknuvši kako njegovo mučeništvo označava vrhunac nasilja usmjerenih protiv Crkve tijekom užasnoga razdoblja komunističkoga progona. Na kraju Večernje Papa se pomolio na Stepinčevu grobu. Zatim se uputio u Nadbiskupski dvor u službeni posjet svome domaćinu kardinalu Josipu Bozaniću.

Zbog olujnog nevremena koje je zahvatilo područje Zračne luke Zagreb otkazan je svečani protokol oproštaja pa se Benedikt XVI. samo kratko na odlasku oprostio s visokim državnim i crkvenim dužnosnicima u hangaru zračne luke.

Iscrpni pregled događanja te cjelovite tekstove govora u tijeku pohoda Benedikta XVI. Zagrebu i Hrvatskoj dostupni su na poveznici:

Tjedni bilten Informativne katoličke agencije 23/2011., 8. lipnja 2011., o pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj

Svi prigodni videosadržaji povodom apostolskog putovanja Benedikta XVI. Hrvatskoj dostupni su ovdje.