Beogradska nadbiskupija proslavila nebeske zaštitnike

Misno slavlje predvodio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar u zajedništvu sa svećenicima i redovnicima Nadbiskupije te drugima.

Domaćin župnik vlč. Mihael Sokol poželio je dobrodošlicu nadbiskupu Hočevaru, provincijalu Hrvatske pokrajine Družbe Isusove ocu Daliboru Reniću, koji je boravio u Beogradu, te kancelaru Nadbiskupije preč. Ivanu Poletu. Pozdravio je sve svećenike goste i svećenike iz Beogradske nadbiskupije. Rekao je da su se okupili da bi proslavili zaštitnike Nadbiskupije sv. braću Ćirila i Metoda koji na ove prostore nisu donijeli samo kulturu i pismo, nego i kršćansku vjeru. Podsjetio je da je ovaj dan i spomendan sv. Tome koji je svojom vjerom posvjedočio Isusa Krista, a mučeničkom krvlju dao tome i pečat.

„Tu smo prve subote da bismo odali počast Blaženoj Djevici Mariji, da bi nam isprosila milosti tijekom obnove Marijanuma“, kazao je. Vlč. Sokol podsjetio je da liturgijsku svečanost prate mnogi stariji i nemoćni putem Radija Marije i da je ovaj mjesec posebno posvećen njima, kada se 25. jula bude slavio prvi Svjetski dan djedova, baka i starijih ljudi.

Nadbiskup Hočevar najavio je prvi Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba, koji se ove godine slavi 25. srpnja. Značajan jubilej ove godine je Jubilarna godina u povodu 500. obljetnice obraćenja sv. Ignacija Lojolskog, osnivača Družbe Isusove. Tim povodom crkva Sv. Petra u Beogradu bit će jedna od hodočasničkih tijekom čitave godine, kad će biti moguće dobiti i potpuni oprost.

„Ovo je prvi put da se slave zaštitnici Nadbiskupije na ovoj razini, jer je sazrela misao da bi bilo dostojno svake godine proslavljati ih na razini cijele Međunarodne biskupske konferencije Sv. Ćirila i Metoda“, kazao je nadbiskup.

„Događaji ovoga dana svestrano nas nadahnjuju. Želim prije svega izreći zahvalu našoj Bogorodici jer nas ona prati ne samo u materijalnoj obnovi Marijanuma, kad nam stiže pomoć od civilnih i crkvenih vlasti, nego i duhovnoj“, dodao je mons Hočevar i zatražio od vjernika da i dalje kucaju na majčinsko srce Bogorodice.

„Sveti Toma, današnji svetac, sve nas zdravo provocira. Sve što se dogodilo sv. Tomi šalje nama danas poruku da bismo i mi lakše shvatili sebe same. Sve što se njemu dogodilo nije samo plod njegova karaktera. On jest lutalica, no kad se dogodilo Isusovo trpljenje i uskrsnuće, pošao je drugim putem. Iako pripada svome vjernom narodu i izabrao je Krista Gospodina, ipak izgovara vrlo teške riječi ‒ da ne vjeruje dok ne vidi i opipa. Možemo slobodno reći da je to mentalitet našega vremena. Vjerujemo samo u ono što vidimo i dotaknemo. Ali ipak, nakon vremena lutanja, sv. Toma se vraća među svoje. I doticaj s Isusom Kristom ga preobražava. Moramo priznati da smo i mi slični njemu. Zbog toga svi mi također trebamo taj Božji poticaj, dotaći se Gospodina da bismo došli do duboke vjere, da uzmognemo reći: ʼTi si Bog moj, Ti si Gospodin života moga.ʼ U svojoj mladosti to su zbog pobožnosti majke i oca doživjeli sv. braća Ćiril i Metod. Zbog tog Božjeg poticaja učinili su nešto što bi netko od mladih danas teško učinio. Osjećali su da žive potpuno predani Njemu u djevičanskom načinu života, da bi mogli biti u službi Božjeg kraljevstva i Crkve. Tako ih može Bog napraviti apostolima. Otkrili su da je Isus Krist abeceda po kojoj možemo usmjeriti cijeli svoj život. Prema toj abecedi možemo i mi pod teološkim konceptom čitati cijelu povijest i stvarnost Isusa Krista i po Njemu tumačiti vlastiti život. Molimo se danas da sav europski kontinent ima tu abecedu Isusa Krista. Sveta braća nas pozivaju i na nešto važno: nije dovoljno krstiti se bez pripreme, potrebno je sveto iskustvo zajedništva s Bogom i među sobom. Obnova Marijanuma upravo ima za cilj da i mi možemo sazdati sveto iskustvo zajedništva, kako se nitko ne bi osjećao tuđincem, nego dijelom jedne jedinstvene obitelji. Želimo li i mi promicati mir i zajedništvo? Zajedništvo među kršćanima, razumijevanje među narodima?“, potaknuo je na razmišljanje nadbiskup Hočevar, poželjevši „da i mi poput dvojice svete braće širimo mir i zajedništvo kako se ne bismo više dijelili“.