U propovijedi nadahnutoj blagdanom Marijina rođendana izrekao je jednu od mnogih marijanskih molitvi koja, kako je kazao, dotiče snagu naše kršćanske vjere. Živa i prosvjetljena vjera – to je vjera koja je sposobna prožeti naše živote, rasvijetliti naše životne staze, naše doživljaje, radosne i žalosne, misli i djela – i biti nam istinsko duhovno svjetlo cijeloga života, kazao je propovjednik.

Osvrčući se na pročitani evanđeoski ulomak istaknuo je da sva povijest izabranog naroda smjera prema događaju u kojemu se Bog utjelovio. Stoga i blagdan Marijina rođenja snažno podsjeća na božićnu radost, kazao je Ćurić. Marijino rođenja i život uče nas da je Bog htio biti nastanjen u našoj stvarnosti, u našem svijetu; da nam svijet nije tek mjesto prolaznosti, već za nas mjesto i put spasenja, poručio je biskup u nastavku dodajući da Boga trebamo tražiti u iskustvu svoga sadašnjeg života, uvijek uključujući živote i lica svojih bližnjih, zapravo svakog čovjeka.

Pročitano Rodoslovlje iz Matejeva evanđelja, nastavio je biskup, važno je jer evanđelist želi Isusovo rođenje čvrsto postaviti i ukorijeniti u ljudsku povijest. Njime nam jasno poručuje da Bog vodi svoj narod u konkretnim povijesnim situacijama i svojom ljubavlju čuva njegovu slobodu.

U nastavku, potaknuvši vjernike na otvaranje Božjoj blizini pogleda usmjerenog prema Mariji, biskup je istaknuo da to činimo kako bi nam što jasnije i očitije zasjala evanđeoska, odnosno kršćanska istina o čovjeku na svim stazama života. Apostrofirajući papu Franju da smo pozvani „dati tijelo i srce nadi Evanđelja“, poručio je da nam za snagu tog poziva Marija pokazuje kako je „plodno zajedništvo Boga i čovjeka“. Božje djelovanje, njegova blizina i ljubav, ali istodobno i jasan, iskren i jednostavan Marijin odgovor na poziv, primjer njezina povjerenja, predanosti, otvorenosti i suradnje s djelima Božje ljubavi su životna istina koja daje „boju“ nama kršćanima. To je istina koja nas upućuje da ne zaboravimo da su nam uvijek potrebna dva zajedništva: zajedništvo koje nas trajno usmjerava i upravlja Bogu i zajedništvo u krilu ljudske obitelji, istaknuo je biskup Ćurić.

U tom smislu podsjetio je na pohod sv. Ivana Pavla II. Rijeci i trsatskom svetištu 2003. godine. Papa je tada snažno naglasio da „obitelj danas traži povlaštenu pozornost“, jer su „ženidba i obitelj jedno od najdragocijenijih dobara čovječanstva“. Papa je tada upozorio i na rascjepkanost društva i ohrabrio nas da „budemo narod nade“. U Papinim riječima prepoznajemo trajni proročki poziv kršćanske vjere, istaknuo je propovjednik.

Okupljene vjernike podsjetio je da smo, kao ‘hodočasnici nade’ u pripravi za Svetu godinu Jubileja 2025. „Nadu crpimo iz Božje milosti“, podsjeća nas papa Franjo u pismu proglašenja Jubileja. Pozvani smo prepoznavati nadu u znakovima vremena u kojemu živimo, poručio je mons. Ćurić.

Zaključujući, istaknuo je da vjernik s Djevicom Marijom svoj život nikada ne ostavlja u tami, ne prepušta se pesimizmu. Potaknuo je hodočasnike da se oslone i žive utvrđeni na „mudrosti odozgor“. Ovo je neiscrpna klica preobrazbe, skrivena u istina našeg krsnog poziva: od Marije nam je došao Krist, Onaj s kojim smo u krštenju združeni, da budemo njemu slični, već sada na zemaljskom životnom puta i u punini vječnoga života, zaključio je propovjednik koji je na kraju mise predvodio posvetnu molitvu Majci Božjoj Trsatskoj pred slikom Majke Milosti.

Prigodnu riječ na početku uputio je čuvar svetišta, gvardijan Krunoslav Kocijan, a na misi je pjevao Zbor svetišta Majke Božje Trsatske.