Na početku homilije biskup je ljepotu božićnog vremena sagledao kroz značenje riječi: „S velikom radošću slavimo i ove godine veliki blagdan Božića, kojega uvijek iznova i doživljavamo kao „blagi dan”, dan dobrote Božje i ljudske, dan mira, blizine, srdačnosti, zajedništva: ponajprije u našim obiteljima a onda i u župi, s prijateljima, znancima, sa svima. Mi ga jedni drugima čestitamo: želimo ga sebi i drugima učiniti lijepim, jer taj dan nas same čini boljima, sretnijima.“

S pogledom u povijesne okolnosti Isusova rođenja, mons. Milovan je istaknuo razliku između tadašnje „pax romana“ kada su mnogi narodi bili podjarmljeni, i Isusova mira. Isusovo rođenje nam govori o novoj teologiji mira i pomirenja svih naroda, koje se ne postiže podjarmljivanjem i nasiljem, nego ljubavlju i opraštanjem. „Ovo Dijete donosi svijetu istinski mir, „pax jesuana” — „Isusov mir”. To je smisao anđeoske pjesme: „Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim.” Miljenici njegovi su oni koji slijede njegov primjer ljubavi i solidarnosti, te putem nenasilja stvaraju nove odnose medu ljudima.”

“Otkad se pred 2000 godina zbio taj najveći događaj ljudske povijesti, jer od njega brojimo godine, s njim je počela nova – kršćanska – era, on je postao osovina naše povijesti. Za nas koji smo povjerovali u Krista, Bog više nije samo nepoznati, daleki i hladni Bog, a naš život prepušten zlokobnom usudu, „deštinu“. Ne, jer Onaj koji je tajanstveni, svemogući i vječni, postao je mali Bog, Božić, On se u Isusu Kristu objavio kao Bog ljubavi, solidaran na križu. On je Emanuel – Bog s nama. Sam je rekao: „Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta,” I blizu nam je po daru vjere, po molitvi, sakramentima, zajednici Crkve. ‘S Bogom nikad nisi sam. S njim uvijek smijemo računati i na njega se osloniti’, citirao je biskup Benedikta XVI.

„Postavši čovjekom Bog nam je pokazao kako je „biti čovjek” nešto veliko, božanski veliko. Dijete iz Betlehema je novi Adam, glava novog čovječanstva, onakav čovjek kakvoga je Bog zamislio i na početku stvorio, prije nego je čovjek postao zaražen grijehom. Krist Bogočovjek nam postao model/uzor kako živjeti, za koje se vrednote zalagati; pokazao nam je što je čovječno i Božje a što nečovječno i protivno Bogu.

Propovjednik je u nastavku istaknuo kako je najveća bezbožnost ljudska sebičnost, “kad mi sami sebi postanemo bogovi, kada sve mora nama služiti, a bližnji su nam daleko od očiju i srca. Ovo Božićno Dijete sažet će kasnije kao Učitelj života svoj nauk o čovjeku kao bližnjemu u riječima: „Bio sam gladan, žedan, bolestan, gol … i pomogli ste mi. Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste.”

“Evanđelje, opisujući Isusovo rođenje, govori o idili svjetla, radosti, mira. Postoji međutim i ona druga, crna strana Božića. Bio je to naporan put od Nazareta do Betlehema, odbijanje gostoprimstva mladom paru, hladnoća noći i potpuna nebriga svijeta za to Božje rođenje”, rekao je propovjednik. “A naš današnji svijet?”, zapitao se u nastavku.  “Što reći o svemu sivilu nevjere, pokvarenosti, nepravde prisutnom u svijetu oko nas danas? Je li ono bolje ili gore od stanja svijeta u kojem se je Krist bio rodio? Zapravo, malo je kada u povijesti bilo pravog poštivanja i brige za čovjeka. To je misterij zla, misterij grijeha, trajno prisutan u ljudskoj povijesti. I kako je onda Krist mislio mijenjati taj svijet zla i grijeha na bolje? Pa onako kako je i započeo svojim rođenjem: na način kvasca u ljudskom društvu, nenasiljem. No, činio je to hrabrim svjedočenjem Božjih ljudi, istinskih kršćana, zauzetih za vrednote evanđelja za pravdu, istinu i ljubav na svim područjima života.“

„Božić je. Slavimo rođenje Onoga koji je za sebe rekao da je svjetlo svijeta. On je svojim primjerom života i riječima obasjao i prožeo povijest čovječanstva, pa i naše živote. Slaviti radosno Božić znači iznova doživjeti da se je On za nas osobno rodio, otvoriti njegovu svjetlu naše pameti i srca; čuti njegovu poruku koja je poziv na obraćenje, ali i na radost i mir. Osluhnimo ovog Božića poruku iz Betlehema koja nam je upućena. Otvorimo se Njemu da rasvijetli naše pameti, srca i duše. S tom željom čestitam vam svima Sretan Božić“, zaključio je biskup Milovan.

Koncelebrirao je katedralni župnik Rikard Lekaj. Prije završnog blagoslova katedralni župnik je svima nazočnima čestitao Božić, a biskupu Milovanu i imendan koji će proslavit za dva dana, o blagdanu sv. Ivana apostola.

Misu je glazbeno pratio katedralni zbor uz orguljsku pratnju Paole Batel, a dirigirao je Patrik Andrea, koji je ujedno otpjevao i psalam.