Svečano misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je sisački biskup Vlado Košić u zajedništvu s poglavarom Austrijsko-hrvatskog distrikta Družbe svećenika Srca Isusova p. Markom Šopom, domaćim župnikom p. Andrzejom Woskom, kutinskim dekanom vlč. Ivanom Benkovićem i vlč. Željkom Jurkovićem, a služio je đakon Damir Vrbešić.

U homiliji biskup je podsjetio kako se uz zaštitnike te župe toga dana slavi i blagdan Gospe Lurdske te kako je upravo bl. Alojzije veoma volio i štovao BDM. Biskup je istaknuo i kako Mariju u Lurdu posebno zazivaju bolesnici i na njezin je zagovor ozdravilo mnogo bolesnih te je stoga papa sv. Ivan Pavao II. blagdan Gospe Lurdske proglasio Danom bolesnika.

Osvrnuvši se na pročitanu Božju riječ, biskup je rekao kako ona govori o bolesti, odnosno ozdravljenju od gube. „Guba je jedna od najtežih zaraznih bolesti, posebno je nekad bila velika prijetnja, ali i danas ima krajeva na zemlji gdje još uvijek ljudi boluju od gube. Mogli bismo reći da je to naziv i za druga velika zla koja mogu snaći čovjeka, a napose zlo grijeha. Ta je guba još najgora, ali ima lijek i za to – Isus ozdravlja i daje zdravlje, daje čistoću duše u oproštenju grijeha. Međutim, za to se čovjek mora poniziti, mora priznati svoje teško stanje i zamoliti Isusa za pomoć. I on će sigurno pomoći“, rekao je biskup dodavši kako Isus pomaže i po svojoj Majci Mariji, kao i po zagovoru svetih.

U nastavku, biskup je predstavio okupljenima Okružnicu koju je naš sveti blaženik Alojzije napisao za vrijeme Drugog svjetskog rata, 14. siječnja 1944. o štovanju BDM. „Tu on piše svojim vjernicima kako je potrebno utjecati se Mariji i štovati ju jer ‘Marija nije samo Majka Božja nego je i naša majka’. Alojzije Stepinac spominje kako je papa Pio XII. u listopadu godine 1942. posvetio čitav svijet Bezgrješnom Srcu Majke Božje. Povod toj posveti bila je dvadeset i peta godišnjica ukazanja Majke Božje u Fatimi u Portugalu.

„I mi smo našu nadbiskupiju posvetili Bezgrješnom Srcu Marijinom“, kaže bl. Alojzije. Nadalje, on smatra da treba progovoriti – na početku korizme, što je bilo tada 1944. – o štovanju Majke Božje „u kojoj čitav svijet vidi nadu i spas iz ovih strahovitih zala, koja biju čovječanstvo. Da i mi vidimo za našu nadbiskupiju i za čitavu našu hrvatsku domovinu u Blaženoj Djevici spas u ovim teškim danima koje proživljujemo, neće nikoga začuditi, tko znade što je Blažena Djevica Marija“, rekao je biskup te još jednom istaknuo kako je Alojzije Stepinac, kao veliki Marijin štovatelj, neumorno radio na širenju pobožnosti prema Bogorodici, Bezgrešnoj Djevici Mariji .

Na kraju progovorivši o Svjetskom danu bolesnika, biskup je rekao kako je papa Franjo naslovio ovogodišnju poruku za ovaj dan „Nije dobro da čovjek bude sam“. „Liječiti bolesne brigom za odnose tema je Papina razmišljanja koji, polazeći od odlomka iz Knjige Postanka, podsjeća da je Bog stvorio čovjeka da bude u zajedništvu te su zbog toga napuštenost i samoća zastrašujući i bolni. Kada postanu i društveni odnosi bolesni, dolazi do rata. Papa kaže da je rat najgora društvena bolest. Molimo se, dakle, Blaženoj Djevici Mariji, također i bl. Alojziju Stepincu za naše bolesne, za sve liječnike i bolničko osoblje, za obitelji naših bolesnika, neka nam izmole zdravlje duše i tijela, mir i osjećaj da nitko nije sam, neka nas sve zaogrnu plaštem ljubavi i milosrđa, nježnosti i Božje milosti“, zaključio je biskup.

Nakon popričesne molitve svima koji su se uključili u pripremu tog slavlja zahvalio je župnik Wosko, a biskupu Košiću uz zahvalu za dolazak uputio je i čestitku za 25. obljetnicu biskupstva i 65. obljetnicu života. Na kraju u ime svih župljana biskupu je obljetnice čestitao gosp. Zlatko Grdić.