Uz domaćeg župnika Gorana Mitrovića, koncelebrirali su i svećenici koji su djelovali u Župi od njezina osnutka.

Na početku misnog slavlja Ivica Gerendaj je uime župljana predstavio povijest Župe od njezina osnutka istaknuvši postignuća na raznim područjima i svećenike koji su u njoj djelovali. Prikazao je potom sadašnje stanje s naglaskom na duhovna zvanja iz Župe i pastoralne aktivnosti u svim filijalama te je na kraju zahvalio biskupu kao i njegovu prethodniku na trajnoj podršci. Potom je župnik Mitrović uputio svim sudionicima pozdravnu riječ dobrodošlice, a osobitu radost iskazao je zbog dolaska biskupa Martinovića koji je tom prigodom po prvi puta pohodio Župu. Zamolio ga je da ih ohrabri i podrži svojom pastirskom riječi, a predstavnici vjernika uručili su mu prigodni dar. Zahvaljujući na dobrodošlici i darovima biskup Martinović je kazao kako je u slavlje 20. obljetnice utkan sam Isus Krist koji je središte i izvor svakog okupljanja i svih vjerskih slavlja. „Krist je temelj ove Župe i ovog mjesta koje ima svoje korijene još u 19. st. On je temelj našeg zajedništva i vjere“, rekao je mons. Martinović.

Osvrnuvši se na ulaznu pjesmu posvijestio je vjernicima kako se Kristova ljubav i njegovo kraljevstvo širi po svakome od njih. „Krist i njegova ljubav trebaju biti temelj našega života u vjeri. Molit ćemo Gospodina da nas po ovom slavlju još više učvrsti i obnovi u ljubavi i vjeri prema njemu i međusobno. Molit ćemo Gospodina ne samo za ovu Župu i sve vaše potrebe, nego i za sve ljude u svijetu. Pozivam vas da se u molitvama na poseban način sjetimo svih onih koji su zahvaćeni ratnim nevoljama. Molimo za mir u Ukrajini, Palestini, Izraelu, Libanonu, Siriji i gdje god je rat odnosi ljudske živote i razara ono što je čovjek stvorio i Bog dao.“ Požeški biskup je zatim pozvao vjernike da upute Bogu molitve i za stradale u Bosni i Hercegovini i sve žrtve elementarnih nepogoda.

Biskup Martinović je započeo homiliju govoreći kako naviještena čitanja govore o temelju ne samo Crkve, nego i čitavog čovječanstva, a to su brak i obitelji. Ustvrdivši kako svi ljudi pripadaju svojim obiteljima, pozvao je vjernike da u svjetlu Božje riječi razmišljaju o veličini i uzvišenosti braka i obitelji jer se na njima temelji ljudski život. Podsjetio ih je kako se u Knjizi postanka opisuje stvaranje čovjeka kao muškarca i žene koji postaju jedno. Naglasivši kako je upravo to temelj braka, nastavio je govoriti o evanđeoskom ulomku u kojem farizeji iskušavaju Isusa. „Iako dobro znaju da nije dopušteno otpustiti ženu, farizeji postavljaju Isusu pitanje pozivajući se na Mojsijev zakon. Isus im odgovara citirajući Knjigu postanka: „Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu; i dvoje njih bit će jedno tijelo.’ (Mk 10,7). To je citat Staroga zavjeta, ali Isus nadodaje ovaj dio: ‘ Što dakle Bog združi, čovjek neka ne rastavlja!’ (Mk 10,9). Ova je Isusova rečenica temelj za sakrament svete ženidbe. Ona govori o svetosti, uzvišenosti i veličini sakramenta braka i ženidbe. Ove su riječi temelj nerazrješivosti braka jer ga je Bog posvetio“, naglasio je propovjednik.

„Ono što Bog posveti ostaje trajno sveto, makar se osobe i razišle.“ Biskup se potom osvrnuo i na ženidbe koje Crkva proglašuju ništavnima te je pojasnio da su u pitanju uvjeti valjanosti sklapanja braka. „U pitanju je ljudska sloboda, slobodni izbor i ljubav, a ne prisila. Ono što Bog posveti u slobodnom izboru srca, u iskrenom predanju i ljubavi, jednom valjano sklopljena ženidba, od Boga posvećeno ostaje zauvijek posvećeno, pa ako se muž i žena raziđu. Svetost Božja ostaje bez obzira kako mi tome pristupali. Mi nećemo umanjiti Boga i njegovu svetost, nego sebe, ako se dogodi kidanje braka“, rekao je mons. Martinović.

Nadalje, biskup je kazao kako su brak i obitelj stvarnosti koje prožimaju cijelu povijest čovječanstva. Primijetio je kako u današnjem vremenu postoji određeni strah zbog kojega mladi sve teže donose odluku o sklapanju braka. „To je strah od odgovornosti, obveze i žrtve. Mladi ne žele preuzeti nešto u što nisu sigurni. Ako tako pristupamo, nikada u životu nećemo ništa postići. Hoćemo li biti sigurni da ćemo sutrašnji dan doživjeti?“ Kao drugi razlog izbjegavanja braka biskup je naveo sve prisutniji egoizam i sebičnost. „Današnji čovjek je usmjeren samo na sebe. Mislimo samo na sebe i u životu želimo ostvariti samo ono što je za nas važno. Mladi su često usmjereni samo na ostvarivanje vlastitih želja i ciljeva, od fakulteta, radnog mjesta i stana, do sklapanja ženidbe, koje često puta stavljaju na posljednje mjesto i kao da prepuštaju slučajnosti. Vrijednosti su se izmijenile i iskrivile“, istaknuo je.

„Važno je u životu imati ideale i plemenite ciljeve, ali temelj ženidbe nije ljudski egoizam, nego žrtva i ljubav“, ustvrdio je biskup te kazao kako istinska ljubav podrazumijeva žrtvu bez koje nema ljepote braka i obitelji. Rekao je kako nije dovoljno samo formalno sklopiti brak, već je potrebno živjeti ono što se u sakramentu dariva i obećaje. „Sklapanje braka je darivanje ljubavi. Ulazi se u brak jer je u pitanju ljubav. Koliki su muževi i žene u braku nesretni zato što teret života nose sami, zato što nedostaje ljubavi. Ne samo da ne dijele svoju patnju i teškoću, nego često se događa da nemaju u braku s kime podijeliti ni svoju radost“, ustvrdio je biskup.

Govoreći potom o kršćanskom braku, biskup je naglasio kako je u njegovu temelju Isusova ljubav. „Isusova ljubav se žrtvuje i svoj vrhunac doživljava na križu. Ta ljubav je mjerilo bračne ljubavi. Ona posvećuje, izgrađuje i život čini lijepim. Ona je blagoslov za svaku obitelj. Sjetimo se Isusa koji govori: ‘Gdje ti je blago, ondje će ti biti srce’ (Mt 6,21). Što je blago danas u našim obiteljima? Možemo reći da je ljubav, ali dobro osjećamo koliko je to blago ljubavi danas potrebno. Koliko je danas u obitelji potrebno razumijevanje, poštovanje, suosjećanje, razgovor, praštanje, prihvaćanje drugačijeg stava i mišljenja. Koliko je potrebno poniznosti, služenja, svijesti da nisam važan samo ja, nego da je važna moja žena, da su važna moja djeca i svi članovi obitelji. To je ljubav Isusova, sveta ljubav koja drugome želi uljepšati život. To je ljubav koja izgrađuje i posvećuje“, poručio je biskup te kazao kako o tom blagu ljubavi govori i naviješteno drugo čitanje iz Poslanice Hebrejima čija ih ljubav posvećuje i koja im je svima na korist i za spasenje.

U nastavku homilije biskup Martinović je istaknuo kako je za brak osim ljubavi važno i povjerenje i razgovor. „Ako nemamo povjerenja jedni u druge, kako ćemo onda davati ljubav? Kako ćemo ju svjedočiti? Kako će muž znati što njegova žena misli ako nije spreman čuti svoju ženu dok mu govori o onome što je važno za zajednički život? Kako će žena znati što muž misli ako muž nije spreman razgovarati sa svojom ženom? Ne mogu drugi učiniti bračni i obiteljski život lijepim i sretnim. To samo mogu oni koji su sklopili brak. Brak ne ovisi o drugima, nego o mužu i ženi“, zaključio je biskup. Pozivajući nazočne obitelji da se međusobno prihvaćaju, vole, razumiju i poštuju, poručio im je da uvijek budu svjesni kako je temelj svih odnosa vjernost prema Isusu Kristu.

Nakon popričesne molitve biskup je zahvalio župniku Mitroviću na pozivu i svima koji su sudjelovanjem doprinijeli slavlju. Kazao je kako je ta euharistija znak Božje i njihove ljubavi. „Naša vjera je pitanje naše ljubavi prema Bogu. Neka se u vašem životu i vašim obiteljima ostvaruje blago vašega srca i vaše ljubavi. Ljubav neka bude znak koji ćete međusobno svjedoči. Nastojte imati vremena jedni za druge, slušati svoju ženu, svoga muža, svoje dijete, svojeg oca, majku, djeda i baku, jer to je znak ljubavi. Nemojte slušati ono što želite čuti, nego ono što vam drugi govori. To je ono što obogaćuje i izgrađuje ne samo obitelj, nego i svijet. To je ljubav Isusova na koju nas on poziva“, poručio je biskup. Poželio im je na kraju da ih u svim nastojanjima prati Božja pomoć kako bi mogli živjeti kao njegova djeca, stvorena iz ljubavi i za ljubav.

Misi su nazočili i predstavnici javnih dužnosnika među kojima i našički gradonačelnik i predsjednik mjesnog odbora, pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava, članovi kulturno-umjetničkih društava odjeveni u narodne nošnje i drugi župljani.