Tumačeći u homiliji kako korijen svetosti niče u obitelji, biskup Mrzljak uputio je na važnost prvih godina života bl. Alojzija i posebno ustrajnost molitve njegove majke Barbare.

„Te prve godine života ne ovise o djetetu, nego o onima koji su mu dali život. To su Alojzijevi roditelji Barbara i Josip. Posebno majka Barbara koja ga je od početka učila moliti, učila ga je vjerovati, ali ne samo učila nego i svojim primjerom pokazala. To su činili i otac i majka, i braća i sestre. To je obitelj kao kolijevka života, kao kolijevka vjere i tu se rađaju sveci“, pojasnio je biskup.

„Mi se često pitamo kako nastaju sveci. I oni se rađaju kao svaki od nas i nastoje živjeti onako kako su naučili od svojih roditelja. Mali Lojzek se od svoje majke već u samim počecima naučio prekrižiti i moliti. Kako često gledamo malu djecu kada se malo i nespretno križaju, kada izgovaraju prve riječi, ali simpatično nam je vidjeti kako od malena ulaze u to veliko otajstvo naše vjere u koje zapravo treba ulaziti cijeli život“, kazao je mons. Mrzljak.

Prokomentirao je da ovih dana čuje vjeroučitelje da kada im djeca dođu u prvi razred osnovne škole onda ih prvo moraju naučiti prekrižiti se. „Nisu to naučili kod kuće. A to znači da je preskočen jedan važan dio odgoja u vjeri. To je vjera koju utiskuju roditelji“, rekao je biskup.

Govoreći o majci bl. Stepinca Barbari, mons. Mrzljak istaknuo je da je molila za svu djecu, ali kao da je osjetila da je Lojzek nešto posebno, da za njega treba posebno moliti, postiti i vršiti djela milosrđa. Imala je i svoju nakanu zašto moli. Molila je za njega i onda kada je odrastao, kada se možda dvoumio kojim putem treba krenuti u život. Molila je za njega da bude svećenik i nije posustala. Molila je za njega i kada je s ratišta Prvog svjetskog rata došla vijest da je poginuo. Ona to nije prihvatila, nije vjerovala. Molila je za njega i kada je bio na studiju, kada se spremao za svećenika. Molila je i kada je doživjela radost mlade mise i kada je doživjela radost imenovanja za zagrebačkog nadbiskupa. Molila je i kada je morala k njemu dolaziti u zatvor u Lepoglavu, kada je gledala svoga sina među onima koji su počinili zločine. Možemo samo zamisliti kako joj je bilo teško kada je dolazila u Lepoglavu, kada pred stražarima nije mogla izreći sve što misli. Jednostavno, molila je i dalje. Umrla je dok je Stepinac bio u zatvoru. Bl. Alojzije to je doznao tek kasnije, nakon nekoliko dana, rekao je biskup.

Ističući da je život majke Barbare bio prožet molitvom za svoju djecu, za svoga sina Alojzija, mons. Mrzljak zapitao je nije li upravo ona ta koja bi trebala biti proglašena svetom? „Tu misao čuo sam od jednog monsinjora u Rimu koji je rekao da bi trebalo zapravo majku Barbaru proglasiti svetom“, dodao je.

Biskup je pozvao da se posebno moli za obitelji. „Kako se u naše vrijeme žalostimo kada gledamo razorene obitelji, obitelji koje se iseljavaju iz Hrvatske, kada gledamo kako nas je sve manje. I onda se pitamo kakve su naše obitelji, tko ih štiti, govori li se o obiteljima ozbiljno, pomaže li se obiteljski život“, primijetio je mons. Mrzljak.

Potaknuo je da „molimo zaštitu i pomoć bl. Alojzija za naše obitelji u našoj domovini Hrvatskoj, za svako dijete koje treba rasti u obitelji, koje treba imati primjer svojih roditelja u vjeri“. Nije dosta vjeronauk u školi, potreban je vjeronauk u obitelji. Potrebno je da dijete vidi da se i majka i otac križaju, da se mole i onda će i djeca slijediti taj primjer, poručio je biskup.

Devetodnevnom pripravom za proslavu 62. obljetnice smrti bl. Alojzija Stepinca želi se zahvaliti Bogu na daru Stepinčeva života i svemu što je učinio ne samo za Katoličku Crkvu, Crkvu u Hrvata, već za cijeli hrvatski narod. Središnje euharistijsko slavlje na samo Stepinčevo, 10. veljače, s početkom u 10.30 sati predvodi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić.