Biskup Petanjak na Svetom Duhu u Zagrebu: Nakon izrečenog DA Bogu, Marija više nije mijenjala svoj odgovor
Foto: Hrvoje Josip Bišćan / Krčki biskup mons. Ivica Petanjak predvodio je slavlje Bezgrešne u zajedništvu s franjevcima konventualcima
Središnje slavlje svetkovine Bezgrešnog začeća BDM u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu u srijedu 8. prosinca predvodio je krčki biskup mons. Ivica Petanjak, u zajedništvu s provincijalnim ministrom franjevaca konventualaca fra Josipom Blaževićem i drugim franjevcima iz svetoduškog samostana.
U homiliji je biskup Petanjak podsjetio da svetkovinu Bezgrešnog začeća, kao i sav život Blažene Djevice Marije, moramo promatrati u duhu cijele povijesti spasenja. “Ono što je Mariju činilo posebnom je njezina neizmjerna otvorenost iznenađenjima života. Iz njezine spremnosti da bude na službu Bogu, što god bilo, proizlazi sve što će joj se dogoditi. Očito nikada nije izgubila iz vida obećanje koje je dala Bogu i koje je održala do kraja. U tom smislu ni u čemu nije bila sretnija niti povlaštenija od nas, osim što je imala daleko veće pouzdanje u Boga.”
Propovjednik je podsjetio i da Marija nije sve znala, niti je puno toga razumjela, ali je rekla DA. “I nakon toga DA, više se nije okretala niti mijenjala svoj odgovor i svoj pristanak. Jedan DA za zauvijek.”
Tumačeći otajstvo Marijinog bezgrešnog začeća, biskup Petanjak je dodao da se pritom misli na milost koju je Bog udijelio Mariji, znajući da će ona, jednom kad bude mogla razumno zaključivati, pristati sudjelovati u Božjem djelu spasenja i da će se od nje roditi Sin Božji kao čovjek. “Na sličan način Bog je, u času našega krštenja, istu takvu milost udijelio svakome od nas, očistivši nas od svakog grijeha, bez ikakvih naših zasluga. Razlika je samo u tome što je Mariji to učinio u času njena začeća, a nama u času našega krštenja.
“Druga, ali velika, razlika je u tome što je Marija, unatoč svega, uvijek u svom srcu i životu sačuvala mjesto za Boga”, dodao je mons. Petanjak i nastavio: “Bilo bi za nas spasonosno, kad je riječ o Marijinom bezgrešnom začeću, da se ne zaustavimo samo na tom da je bila bez grijeha začeta, nego puno više na tome da nije dopustila da ju kroz život, taj isti život kontaminira i da ju javno mnijenje uvjetuje. I mi bismo, kao razumna bića, trebali daleko više misliti svojom glavom i donositi odluke i zaključke na temelju onoga do čega smo došli svojim spoznajama, a ne zato što drugi tako misle, drugi tako rade, svi se tako ponašaju, jer kaže jedna mudra izreka: ‘Gdje svi jednako misle, nitko duboko ne misli.'”
“Zato treba stati pred sebe i pred Boga, osobito u ovo adventsko vrijeme, kad se spremamo za dolazak Sina Božjeg među nas, i naći vremena za sebe i za Boga, te onda na temelju unutarnjeg nadahnuća donositi životne odluke koje se neće okretati poput suncokreta ili kako vjetar puše. Najviše što možemo učiniti za sebe je da ostanemo dosljedni sami sebi. Tu je Marija nepresušno nadahnuće i izvor za sva vremena, jer ju nije zavela ni ova ni ona strana, nego je ostala na putu Božjem”, zaključio je biskup Petanjak.
Dodajmo ovome da se svetkovina Bezgrešne posebno svečano slavi u Redu franjevaca konventualaca, a župna zajednica i svetoduški franjevci rado se spominju 8. prosinca 1934. godine, kada je prvu svetu misu na novopostavljenom glavnom oltaru slavio tadašnji zagrebački nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac.