Biskup Radoš i mons. Svalina za Večernji list: Karitativno djelovanje je nalog i duša Crkve

Dvije stotine stambenih modula dao je izraditi Hrvatski Caritas nakon katastrofalnog potresa koji je pogodio Banovinu. Moduli površine 18 četvornih metara postali su privremeni dom obiteljima koje čekaju obnovu ili izgradnju kuće. U Sisku, u krugu opće bolnice Dr. Ivo Pedišić, sredinom srpnja ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina i ravnatelj bolnice mr. sc. Tomislav Dujmenović potpisivanjem ugovora o korištenju označili su simbolično početak rada potpuno opremljene kontejnerske kuhinje kapaciteta 300 obroka za pacijente, koja će raditi do završetka potpune obnove bolnice u koju je posredstvom Caritasa stigla i donacija bolničkih kreveta za potrebe kirurškog odjela, dva kontejnera za dermatološki odjel i različita humanitarna pomoć. I bolnica i Caritas, rekao je ravnatelj mons. Svalina, postoje kako bi najbolje što mogu skrbili za potrebe ljudi u potrebi. Neki su to od svježih primjera pomoći koje Hrvatski Caritas osigurava građanima, udrugama i ustanovama, kao središnja karitativna ustanova Hrvatske biskupske konferencije i krovna organizacija mreže 16 nadbiskupijskih i biskupijskih Caritasa i Caritasa Vojnog ordinarijata u Hrvatskoj. HC je član i Caritasa Internationalis i Caritasa Europe.

„Nakana je Hrvatskog Caritasa osigurati i jedan broj kuća u vidu trajnog zbrinjavanja žrtava potresa za što očekujemo suradnju s nacionalnim Stožerom, lokanim tijelima uprave kao i daljnju potporu svih onih koji Caritas prepoznaju kao pouzdanog partnera u činjenju dobra“, rekao je ravnatelj Svalina. Pojasnio je da se financijska sredstva prikupljaju uplatama dobrovoljnih priloga fizičkih i pravnih osoba, putem donacijskoga humanitarnog telefona 060 9010, preko mreže župa ili nadbiskupijski i biskupijskih Caritasa, dobrovoljnim prilozima putem Caritasove internetske stranice, prikupljanjem donacija na javnim, sportskim, kulturnim, umjetničkim priredbama i ostalim događajima za određenu nakanu.

Mons. Svalina pojasnio je da je prvenstvena zadaća Hrvatskog Caritasa koordiniranje programa, projekata i akcija od nacionalnog značenja, organiziranje akcija prikupljanja i distribucije pomoći u hitnim situacijama kao što su potresi, poplave, požari, ratni sukobi i slično u Hrvatskoj i u svijetu.

Hrvatski Caritas u pravilu, osim u iznimnim slučajevima, sredstva prikupljena kao humanitarnu pomoć distribuira nadbiskupijskim i biskupijskim Caritasima. Hrvatska biskupska konferencija redovit je, kaže, i značajan podupiratelj djelovanja HC-a u nacionalnim i svjetskim razmjerima, osobito kada se radi o projektima žurnog zbrinjavanja. Takav slučaj bio je, na primjer, tijekom prošle godine kada je HBK, posredstvom HC-a, poslala pomoć za četiri klinička bolnička centra u Osijeku, Rijeci, Zagrebu i Splitu. HBK je podržala i pomaganje stradalima od potresa 2020. godine, osobito na području Sisačke biskupije.

Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Bože Radoš istaknuo je da je Caritas obraz Crkve. „Poslanje Crkve je pokazati pravo lice Boga u kojega mi kršćani vjerujemo – lice Isusa iz Nazareta. (…) Zadaća Caritasa je svjedočiti u društvu Božju dobrotu svima kojima je ljudsko dostojanstvo trenutačno ili trajno ugroženo, zbog siromaštva, katastrofe ili raznih životnih okolnosti. Među ostalima, Caritas je ispružena ruka Božje dobrote prema svima do kojih ne doseže ruka pomoći i podrške drugih i zato je bitan čimbenik društva, istaknuo je mons. Radoš.

Poručio je da karitativno djelovanje za Crkvu nije izbor, ono je nalog i duša Crkve.

Hrvatski Caritas sudjeluje i u međunarodnim projektima i programima „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“, „Afrika“ i „Žurne akcije u svijetu“. Proteklih godine prikupljao je i pružao humanitarnu pomoć u tridesetak država suočenih sa siromaštvom, potresima, uraganima, tsunamijima, poplavama i bolestima, od Kosova do Nepala i Filipina, od SAD-a do Kine. Nacionalni projekti i programi HC-a su „Za 1000 radosti“, „Nedjelja Caritasa“, „Stambeno zbrinjavanje“ i „Caritasove ustanove za socijalnu skrb“.

mons. Svalina, biskup Košić i biskup Radoš