Istina je prava novost.

Biskup Radoš na Cvjetnicu: Muka Gospodina našega Isusa Krista srce je evanđelja

Varaždinski biskup Bože Radoš predslavio je misu na Nedjelju Muke Gospodnje 28. ožujka u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Varaždinski biskup Bože Radoš predslavio je svetu misu na Nedjelju Muke Gospodnje u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Proslavom Cvjetnice kršćanski put ulazi u otajstvo Velikog tjedna. U uvjetima strogih epidemioloških mjera izostao je tradicionalni blagoslov maslinovih i drugih grančica i cvijeća u parku iza katedrale uz procesiju vjernika. Stoga je biskup u samoj katedrali na početku euharistije blagoslovio grančice i cvijeće koje su vjernici ponijeli.

„Muku Gospodina našega Isusa Krista”, ove godine po evanđelistu Marku, čitali su po ulogama preč. Josip Koprek (evanđelist), vlč. Marko Domiter (Isus Krist), te koralisti varaždinske katedrale.

U svojoj homiliji malobrojnim vjernicima okupljenima u katedrali, ali i svima onima koji su bili u zajedništvu svojih obitelji ispred televizijskih ekrana posredstvom VTV televizije, biskup je razmatrao nad Božjom Riječi za koju je kazao kako želi postati domaćin naše nutrine. Posebno je biskup napomenuo kako je „Muka Gospodina našega Isusa Krista” srce Evanđelja. Cvjetnica je slavoluk kojim ulazimo u Veliki i sveti tjedan, ali ulazimo s onime koji ulazi na ta vrata slave, kazao je biskup Radoš te dodao kako Isus ulazi u Jeruzalem kako bi nama pokazao sjaj, ljepotu i život svoga Kraljevstva. I mi smo dio Isusovog križnog puta, poručio je mons. Radoš.

Misu na Nedjelju Muke Gospodnje u varaždinskoj katedrali predslavio biskup Bože Radoš

Biskup je u svojoj propovijedi naznačio tri ključna elementa iz liturgijskog čitanja. Prva slika koju naglašava evanđelist Marko je, napomenuo je biskup u homiliji, Božja solidarnost.

„Bog koji dolazi među nas je naš brat koji želi ući u sve ono što je ljudsko i svojstveno čovjeku. Ono najdublje u čovjeku što nas najviše potiče na razmišljanje su muka, bolest i trpljenje. Bog u sebi nema trpljenja ni patnje, on ne uključuje smrt jer je izvor života, ljepote i potpunog zdravlja. Ali solidaran je s nama ljudima koje naziva braćom i želi ući u prostoriju našega života te želi s nama dijeliti naše trpljenje i muku. Bog želi ući s nama u mrak te želi smrti dati novi predznak. Njega smrt ne može obuhvatiti te nama želi dati svjetlo života”, poručio je biskup Radoš.

Drugi osjećaj koji bismo uz svetkovinu Nedjelje Muke Gospodnje htjeli podijeliti s Isusom, a koji on dijeli s nama, je osjećaj potpune napuštenosti, ljudske osamljenosti i unutarnjeg trpljenja, dodao je biskup, naglasivši kako će Isusa svi napustiti, čak i apostoli.

„Svijet koji kliče ‘Hosana sinu Davidovu!’ već za koji dan će vikati ‘Raspni ga, raspni!’. Kristova potpuna napuštenost će se očitovati na križu gdje će zavapiti “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?” Ovo iskustvo ostavljenosti od samoga Boga, ali i bližnjih, prolazi svaki čovjek. Najdublji osjećaj osamljenosti je kada osjetimo da je Bog daleko od naših boli i patnji. Ali Isus nam se želi približiti u tim stanjima. Želi pokupiti naše suze i svu našu gorčinu u svoje tijelo i prinijeti tu žrtvu svome Ocu, čime nam želi poručiti da naša trpljenja i suze imaju svoj smisao. Kad tad Bog će nam otkriti taj smisao”, napomenuo je varaždinski biskup.

Misu na Nedjelju Muke Gospodnje u varaždinskoj katedrali predslavio biskup Bože Radoš

Nadalje je biskup naznačio kako je treća slika koja je na Cvjetnicu pred nama iskustvo duhovnoga hoda i rasta jednog učenika, satnika koji Isusa vodi na stratište i stoji pod križem.

„Onaj satnik ima aktivan udio u Isusovoj muci. Isusova rečenica s križa koju je čuo, “Oprosti im Bože, jer ne znaju što čine”, probila mu je uši. Isusova predaja u Božje ruke, ujedno je predaja i smrti i života. Ali satnik vidi da Krist umire drugačije nego što umiru drugi vojnici koje je vidio. Njegova smrt je smrt iz ljubavi. To satnik još nije vidio, nije osjetio takvu smrt. Ako netko iz ljubavi ulazi u smrt i uništenje, tada otvara neka nova vrata, neki novi život. Hramska zavjesa koja dijeli svijet ljudske stvarnosti od susreta s Bogom u tom se trenutku razdire. I sada čovjek može vidjeti Božju slavu i ono što on donosi. Ovaj satnik vidi Božju slavu i u Raspetome vidi Kralja na prijestolju ljubavi, moći i slave. Satnik će tek na križu prepoznati da Isus ima božanske crte nebeskog Oca. Nitko ovako savršeno nije ispovijedao vjeru u Krista. U ovim suprotnostima otkriva se tajna pashalnog otajstva. Kristov hod prema smrti je otvorena knjiga koju vjernici mogu i trebaju pročitati da bi životom usklikom prepoznali i ispovijedali ‘Ovaj zaista bijaše Sin čovječji’. Veliki tjedan je za nas vjernike tiho vrijeme. Idemo za Kristom, očima gledamo, ušima slušamo, srcem prihvaćamo i ispovijedamo životom ‘Ovaj zaista bijaše Sin Božji'”, poručio je uoči Velikog tjedna vjernicima varaždinski biskup, mons. Bože Radoš.