U homiliji je biskup Radoš govoreći o korizmi podsjetio kako je to vrijeme milosti, vrijeme ozdravljenja našega sinovstva, našega odnosa s Bogom. Crkva pred vjernike na početku korizme stavlja Isusov govor u kojem ‘pročišćava’ tri djela pobožnosti koje je još Mojsije dao Izraelskom narodu za njihov vjernički život: molitvu, post i djela milosrđa. Ta temeljna djela pobožnosti kroz vrijeme su bila oblikovana određenim ljudskim navikama na koje Isus upozorava u evanđeoskom odlomku. Isus poziva da pročistimo motivacije i ciljeve naših djela pobožnosti, da ih ne činimo zbog ljudi, da nas oni vide i hvale, da dobijemo zadovoljštinu od ljudi, tumačio je biskup.

„Vrijeme korizme je spasonosno vrijeme putovanja u našu nutrinu, a najbolji suputnik na tom putovanju je Bog koji nam govori. Korizma je vrijeme tišine da osluškujemo što nam to Bog ima reći, da Bog utisne svoju riječ u našu dušu, da bi naše srce postalo otvoreno za Boga“ kazao je biskup ističući važnost molitve i čitanja Svetoga pisma. Kazao je, nadalje, kako je korizma vrijeme posta, odbacivanja svega onoga što ne dolikuje, što je suvišno, vrijeme obrezivanja čovjekovog srca da bi urodilo još većim plodom, a iz tog obilja postat ćemo otvoreni za druge u djelima milosrđa.

Biskup Radoš pojasnio je kako nas Isus u ovom evanđelju upozorava da ni u djelima milosrđa, ni u molitvi, ni u postu ne možemo davati s računicom, da dajemo kako bi primili, ali svaka iskazana ljubav prema Bogu i bližnjemu uvijek ima velikodušni odgovor ljubavi i dobra nam djela neće propasti.

Nakon homilije uslijedio je obred pepeljenja kao znak pokore i obraćenja.

Na kraju svete mise biskup Radoš je okupljene potaknuo da u ovoj korizmi uđu ne samo u svoju sobu, nego u svoje kuće, u svoje obitelji te da se okupljaju na obiteljsku molitvu.