Budi dio naše mreže
Izbornik

Biskup Škvorčević zahvalio Renovabisu za sve što je u 30 godina učinio za Hrvatsku

München (IKA)

U Münchenu je u prostorima Katoličke akademije u Bavarskoj održana 12. rujna proslava 30. obljetnice Akcije solidarnosti njemačkih katolika s ljudima srednje i istočne Europe „Renovabis“, koja ima sjedište u Freisingu. Među uzvanicima iz Hrvatske bio je požeški biskup Antun Škvorčević te još nekoliko predstavnika pojedinih ustanova, među kojima ravnatelj inozemne pastve dr. Tomislav Markić te rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić.

Iz Bosne i Hercegovine bio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, potom ravnatelj Caritasa Bosne i Hercegovine Tomo Knežević te neki drugi. Nakon pozdravnih riječi glavnog ravnatelja „Renovabisa“ Thomasa Schwartza i razgovora o 30 godina spomenute akcije solidarnosti, zapažen govor održao je nekadašnji njemački predsjednik Joachim Gauck pod naslovom „Učiti iz pogrešaka – Njemačka i njezini odnosi sa zemljama istočne Europe“.

U susretu sa sadašnjim vodstvom Renovabisa, glavnim upraviteljem Thomasom Schwartzom, glavnim rukovoditeljem Markusom Ingenlathom, referentom za Hrvatsku Jörgom Bastenom te nedavno umirovljenim dugogodišnjim glavnim rukovoditeljem Gerhardom Albertom u nazočnosti münchensko-freisinškog nadbiskupa kardinala Reinharda Marxa, biskup Škvorčević je podsjetio kako je i Katolička Crkva u Hrvatskoj na svoj način bila ugrađena u početke Renovabisa. Naime, kao tajnik Komisije „Justitia et pax“ tadašnje Jugoslavenske biskupske konferencije biskup Škvorčević bio je povezan s trierskim pomoćnim biskupom Leom Schwarzom, predsjednikom „Justitia et pax“ Njemačke biskupske konferencije i Europske „Justitia et pax“, kojemu je bilo povjereno da u ime iste Konferencije sudjeluje u oblikovanju Renovabisa. On je s velikim razumijevanjem pratio ratna zbivanja u Hrvatskoj i zastupao pravedna rješenja te promicao prikupljanje pomoći za stradalnike. Biskup Škvorčević mu je među ostalim predložio, a on rado prihvatio da za prvu kolektu Renovabisa u svim njemačkim župama na Duhove 1993. godine kao poticajni znak na dobrotvornost bude postavljena slika splitske Gospe od Sustjepana iz ratom ranjene Hrvatske, s mogućnošću prodaje njezinih razglednica. S obzirom na hrvatsku prisutnost u Renovabisu, upozorio je biskup Škvorčević, nemalo značenje odigrala je povezanost prelata Wilhelma Reitzera s Hrvatskom, koji je od 1973. do 1987. bio ravnatelj ustanove Njemačke i Austrijske biskupske konferencije pod nazivom „Europäischer Hifsfond“ namijenjen za Crkvu u zemljama istočne Europe pod komunističkom vlašću. S njime je više godina najuže surađivao Gerhard Albert, od 1982. do 1985. referent centralnog odjela „Crkva u svijetu“ Njemačke biskupske konferencije, a od 1992. zamjenik njegova voditelja, baveći se srednjom i istočnom Europom te pravoslavnom Crkvom. Prelat Reitzer prenio je na Alberta mnoga svoja znanja i iskustva rada u komunističkim zemljama, među ostalim i u Hrvatskoj, što je bilo od osobitog značenja za njega kad je stvaran koncept Renovabisa na kojem je on uvelike radio i u kojem je od 1996. djelovao poglavito kao glavni rukovoditelj. U tom svojstvu Albert je dao značajan doprinos da Renovabis pomogne mnoge hrvatske socijalne projekte, među njima i katoličke škole. Biskup Škvorčević zahvalio je vodstvu Renovabisa za sve što je tijekom 30 godina djelovanja učinio za Hrvatsku, napose umirovljenom rukovoditelju Albertu, s kojim je dijelio poznanstvo i povezanost s prelatom Reitzerom.

Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju Renovabis je imao mogućnost iz fondova njemačke države izdašnije pomagati ostvarivanje pojedinih projekata u Hrvatskoj. Nakon što je Hrvatska postala puni član Europske unije, to više nije moguće, te je potpora Renovabisa iz sredstava koja su mu na raspolaganju postala skromnija, ali još uvijek značajna.

U prostorima isusovačke Visoke filozofske škole u Münchenu 13. i 14. rujna održan je 27. Međunarodni kongres „Renovabisa“ o temi „Sloboda, što mislim… Europa između buđenja, razočaranja i prijetnje“, na čijem je dijaloškom forumu intervenirao i biskup Petar Palić, a na misi održao homiliju.