Nadbiskup je rekao da je Božić „svečani i otajstveni dan i događaj“ uz kojega želi istaknuti dvije prigodne misli za razmatranje Božića, a izrekao ih je prorok Izaija „kojega smo slušali cijelo vrijeme došašća, na Badnjak i na Božić. Izaija je najvidovitije i najplastičnije predvidio Onoga koji će doći“.

Prva Izaijina misao je: „Narod koji je u tmini hodio, svjetlost vidje veliku“. „Stoljećima je narod u tmino hodio. A onda je došla ona sveta noć koju slavimo na Badnjak, kada je svjetlo pokazalo dolazak Onoga koji će nas spasiti i otkupiti“ rekao je mons. Puljić.

Drugo proroštvo Izaije je: „Dijete nam se rodilo, Bog nam je darovan“. „Dijete koje se rodilo je prirodni proces i samo rađanje čovjeka toliko ne iznenađuje, jer to je naravni proces u ljudskoj povijesti. Ali, da je u tom Djetetu došao utjelovljeni Bog, to je ono što slavimo na Božić i zbog čega smo ispunjeni radošću i zahvalnošću“ istaknuo je mons. Puljić.

Dva navještena čitanja na misi Božića nalaze se na početku tih tekstova u Svetom Pismu. Početak poslanice Hebrejima kaže: „Mnogo puta i na mnogo načina, Bog je govorio ocima po prorocima“.

„Dok su hodili u tmini, proroci su se javljali i govorili o tome kako će jednom doći Spasitelj. „Mnogo puta i na mnogo načina, Bog je govorio ocima po prorocima, a evo danas nam progovori u Sinu svome“. Bog je došao, utjelovio se i postao čovjekom – to otajstvo slavimo na Božić. Ljudski promatrano, možemo shvatiti rođenje. Ali otajstvenost Božjeg dolaska samo nam je očima vjere shvatiti i prihvatiti“ istaknuo je nadbiskup Puljić.

Zato nas i Evanđelje po Ivanu vodi na početke, gdje razmišljajući o svemu o čemu su proroci govorili, Ivan kaže: ‘U početku bijaše Riječ’. „Po toj Riječi sve je stvoreno. I mi smo po toj Riječi stvoreni jer On je bio prije stvaranja. Po Njemu je sve stvoreno. A onda dođe trenutak kada je došao među nas, utjelovio se i čovjekom postao. To je veliko otajstvo pred kojim smo i u liturgiji pozvani pasti na koljena, kako su to učinili pastiri i kraljevi pristigli iz daleka. Kad su ugledali dijete u jaslicama, pali su i poklonili se Djetetu. Tako ćemo i mi učiniti kad molimo Vjerovanje, da izrazimo svoju radost i zahvalnost za otajstvo koje je pred nama. ‘Ne shvaćamo, ne gledamo, al’ po jakoj vjeri znamo, što van reda biva tu’“ naglasio je zadarski nadbiskup.

„Blagdan Božića ima široku kozmičku dimenziju. Bog po svome Sinu pristupa svakom čovjeku, bez obzira iz kojeg plemena, puka i naroda bio. Činjenica je, međutim, da su ga u ono vrijeme prepoznale samo dvije skupine ljudi i radovale se njegovu dolasku. To su bili priprosti, jednostavni i siromašni pastiri te učeni, mudri i poučljivi kraljevi s Istoka. Poruka je jasna, trajna i aktualna: ako želimo u malom Djetetu prepoznati Boga, treba nam jednostavno, otvoreno, poučljivo i djetinje srce. A za razumjeti ga, potreban je um koji ga prihvaća i iskreno mu se klanja, poput mudrih kraljeva s Istoka“ istaknuo je mons. Puljić.

Nadbiskup je rekao da je „rođenje Isusa Krista osobiti događaj ljudske povijesti u kojem se ostvarila povezanost neba i zemlje za kojom su čeznuli starozavjetni pisci i proroci. Tada je u svijet opterećen grijehom, sukobima i ratovima sišla Ljubav, Istina, Pravednost i Svetost“.

„U središtu naše pozornosti su jaslice, gdje uz Mariju i Josipa nalazimo skupinu pastira i mudrace koji imaju svoju poruku i značenje. Betlehemski pastiri predstavljaju ljude koji su budni i u nebo zagledani. Oni jesu pastiri koju čuvaju stada, vode brigu o njima, oči su im uperene na zemlju da sačuvaju svoje blago, ali su i zagledani u nebo. Kad su se anđeli pojavili, prestrašili su se, ali pastiri su prihvatili poziv i pohrlili u Betlehem. Kao takvi, oni su sposobni vidjeti stvari i onkraj privida te u stavu klanjanja i adoracije obratiti se Novorođenomu“ pojasnio je mons. Puljić.
Uz pastire, kod jaslica se nalazi i druga skupina biblijskih likova, mudraci s Istoka koje zovemo i kraljevima. „Oni predstavljaju lju¬de koji čitaju znakove vremena. Njihov broj tri s darovima koje nose tumači se kao ‘punina i izraz zajedništva’. Nama je u životu potrebna svjetlost, prosvjetljenje, dar Duha Svetoga, kako bismo mogli procijeniti i ocijeniti situaciju i stvarnost“ rekao je mons. Puljić. Simbolika dara tamjana je da njime „s dimom i mirisom nosi naše molitve prema nebu i spaja zemaljsko sa nebeskim“.

„Utjelovljeni Isus i nas želi pohoditi. Želi se priključiti našem obiteljskom zajedništvu, kako se priključio dvojici učenika na putu za Emaus. Tumačio im je što su proroci govorili, navješćivali, pisali, a dok im je tumačio Pisma njihovo srce je gorjelo, kako je zabilježio Luka. Učenici su poželjeli da Isus ostane s njima, koliko im je lijepo bilo, večer je. Kad je Isus ponovio gestu s Posljednje večere, onda su ga prepoznali“ rekao je mons. Puljić, poručivši: „Utjelovljeni Isus želi i k nama doći. Želi s nama putovati. Želi biti tu s nama, naša snaga, naša popudbina. Zato je ostao među nama po euharistiji i svojim sakramentima. On dolazi ususret, zove nas i traži. Anđeoski korovi su ga dopratili do ove naše suzne doline. Pridružimo im se i recimo Isusu da je on mir i čežnja naše duše. Uputimo mu molitveni vapaj: Dođi, Gospodine Isuse, k nama. Dođi u moje srce, dođi u moju obitelj, u naš grad, u naš narod i donesi nam onaj mir koji si donio kad si se utjelovio“.

Nadbiskup je svima poželio mirom i Božjim blagoslovom ispunjenu Novu godinu. Čestitao je Božić i vjernicima koji žive i rade diljem svijeta, „osobito našim pomorcima i iseljenicima. Neka ih Novorođeni obdari darovima radosti i mira kako bi ostali ponosni na svoj rod i svoj dom, na svoje vjerske i narodne korijene“.

Božićnu propovijed mons. Puljić zaključio je željom da nam „Novorođeni daruje priprosto i jednostavno srce pastira te mudri i poučljivi um kraljeva, kako bismo mogli doživjeti božićno otajstvo i radosno ponavljali: ‘Dijete nam se rodilo, Bog nam je darovan’. Neka nas sve novorođeni Isus obdari svojim blagoslovom i u Novoj 2021. godini“.