"BOŽJI IZABRANI NARODI" - ZNANSTVENI SKUP EKUMENSKE UDRUGE "PRO ORIENTE" Biskup Komarica uputio je apel međunarodnoj zajednici: "...Od moćnika ovog svijeta očekujemo da nas u Bosni počnu tretirati kao ljude i da se zauzmu za naša ljudska prava i temeljne

slobode…”
Beč, 23. 9. 1998. (IKA) – Pod naslovom “Božji izabrani narodi” održan je od 18. do 20. rujna, u Beču, skup koji priredila ekumenska udruga “Pro Oriente”. Na simpoziju su, uz 50 značajnih crkvenih predstavnika iz svih dijelova Europe, sudjelovali uime Hrvatske biskupske konferencije generalni tajnik HBK požeški biskup Antun Škvorčević, koji je tamo ujedno bio i u svojstvu predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i istodobno kao član “Inicijativne skupine zaklade ‘Pro Oriente’ za reinterpretaciju povijesti južnoslavenskih naroda”, a iz Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine bio je nazočan banjolučki biskup Franjo Komarica. Teme simpozija, pretežito teološke naravi, obuhvatile su razmatranja trenutačnog stanja u zemljama nekadašnjega komunističkog bloka u istočnoj i središnjoj Europi, nakon pada komunizma. Tematika simpozija bila je od značajnog interesa i za samu Austriju, koja trenutno predsjeda Europskom unijom. Stoga su na simpoziju sudjelovali i austrijski ministar vanjskih poslova i ostali državni predstavnici “Kuratorija” zaklade “Pro Oriente”.
Skup je otvorio bečki nadbiskup kardinal dr. Christoph Schoenborn i austrijski ministar vanjskih poslova dr. Wolfgang Schuessel, a vodio ga je bečki povjesničar prof. dr. Alois Mosser, predsjednik Vijeća “Pro Oriente” za južnoslavensku povijest.
O zaključcima simpozija izvješćeno je na tiskovnoj konferenciji, koja je upriličena u utorak, 22. rujna, a dokumenti sa simpozija bit će objavljeni osim na njemačkom i na jezicima zemalja južne i istočne Europe, kao i na hrvatskom. Kako je, među ostalim, izjavio prof. dr. Alois Mosser, mogući plod zajedničkog rada povjesničara iz tih dijelova Europe, mogao bi biti i novi školski udžbenik povijesne demografije. On bi, prema njegovim riječima, trebao razjasniti kretanja stanovništva u tijeku ovog stoljeća, prikazati jasniju bilancu žrtava drugoga svjetskog rata i rata na području nekadašnje Jugoslavije kao i pojasniti pojavu “etnocentrizma i mesijanstva” na tim prostorima.
Na tiskovnoj konferenciji posebno je istaknut apel koji je, u povodu omogućavanja povratka prognanih Hrvata katolika u Bosnu, međunarodnoj zajednici uputio banjolučki biskup Franjo Komarica. “Od moćnika ovog svijeta očekujemo da nas u Bosni počnu tretirati kao ljude i da se zauzmu za naša ljudska prava i temeljne slobode”, istaknuo je on, podsjećajući kako je od samog početka rata ponavljao narodu da ne upotrebljava oružje te kako su se stoga oni u Banjoj Luci odrekli i osnovnog prava na samoobranu. Unatoč tome, u posljednje tri godine na područje banjolučke biskupije vratilo se samo 150 prognanih katolika. Za njih “nema nikakve alternative za život u duhu Evanđelja”, istaknuo je biskup, navodeći kako je zbog toga molio prognanike iz svoje biskupije da svakodnevno mole za one koji su ih protjerali iz njihovih domova. Iz svih tih razloga, dodao je biskup Komarica, vodeće crkvene osobe iz BiH morale su se intenzivno zauzimati za istinu i pomirenje i jačati međusobnu suradnju. Banjolučki biskup tom je prilikom najavio i susret katoličkih biskupa u BiH s predstavnicima Pravoslavne Crkve i Islamske zajednice u zemlji, koji bi se trebao održati u studenom ove godine. Svoj apel, u kojemu poziva na poštivanje osnovnih ljudskih prava, uputio je svjetskim političarima također uime svih vjerskih zajednica u BiH. Govor biskupa Komarice, posebno zapažen na tiskovnoj konferenciji “Pro Oriente”, prenijela je i austrijska katolička novinska agencija “Kathpress”.
“Pro Oriente” je austrijska ekumenska zaklada koja se, prvenstveno na znanstvenoj razini, bavi pitanjima koja razjašnjavaju neke povijesne i teološke teškoće prisutne među istočnim Crkvama. Utemeljio ju je kardinal Franz Koenig u Austriji, nakon II. vatikanskog koncila, s ciljem promicanja boljih odnosa među istočnim Crkvama. U tome znanstvenom sklopu priređuju se simpoziji i stvaraju projekti. Jedan od projekata je posvećen interpretaciji hrvatske i srpske povijesti. U sklopu toga, i uz potporu zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića i srpsko-pravoslavnog patrijarha Pavla g. 1996. osnovana je inicijativna skupina – povijesna komisija. U njenu radu sudjeluju i bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn, više katoličkih biskupa, među kojima i požeški biskup Antun Škvorčević, a SPC predstavlja episkop Lavrentije.