Jedan ekvadorski biskup čiji je san ustanoviti amazonska sjemeništa, i jedan brazilski koji se nada da će ubrzo moći rediti žene za đakone, ako u postsinodskom dokumentu Papa bude odobrio đakonat žena, bili su protagonisti šestoga brifinga za novinare održanoga u Tiskovnom uredu Svete Stolice o Sinodi posvećenoj Amazoniji. Osim njih bio je tu i jedan domorodački trajni đakon, koji je oženjen i ima dvije kćeri, koji ne vidi problem u mogućnosti da žene obavljaju njegovu službu, te jedna peruanska redovnica koja traži da sjemeništarci uče također naslijeđenu mudrost amazonskih naroda i njihove brojne jezike.

Brifing je bio posvećen temama povezanima s formacijom „služitelja naroda“ – kako je rekao biskup Rafael Cob García, apostolski vikar Puya u Ekvadoru. Po njegovu mišljenju ključna riječ u formaciji budućih svećenika i pastoralnih djelatnika u Amazoniji jest inkulturacija; učiniti da Evanđelje uđe u kulture koje trebamo evangelizirati. To je teško, zbog toga su potrebni domorodački svećenici i đakoni.

Nažalost, – dodao je – malo je domorodačkih sjemeništaraca koji dođu do svećeništva, jer profesori u gradskim sjemeništima imaju drugačije kulturalne temelje te se brojni mladi domorodci obeshrabre i odustanu. Osim toga, mladi domorodački sjemeništarci, kao i stariji u njihovim zajednicama, ne shvaćaju kanonsku normu o svećeničkom celibatu – primijetio je biskup Cob García.

Problem je – objasnio je – to što nedostaje predavača pripremljenih za inkulturiranu formaciju i, osim toga, nije dobro seliti sjemeništarce u druge gradove. Zbog toga on sanja o ustanovljenju amazonskih sjemeništa, s formacijom koja je s akademskoga i praktičnoga stajališta drugačija, te o formatorima koji već žive na tom području i poznaju amazonsku stvarnost. Trebaju poznavati jezik domorodačkih zajednica i dijeliti s njima svakodnevni život. Kako bi shvatili kako slaviti inkulturiranu liturgiju, trebaju poznavati simbole i znakove domorodačkih kultura – istaknuo je biskup Cob García.

Prefekt Dikasterija za komunikaciju Svete Stolice Paolo Ruffini kazao je da je na sinodi predloženo također održavanje opće sinode o ulozi žene, njihovom izjednačivanju s muškarcima u nezaređenim službama te njihovoj ulozi kao laikinja u zajednicama, dok je sestra Zully Rosa Rojas Quispe, iz kongregacije Sestara misionarki dominikanki od svete krunice, koja je zadužena za pastoral domorodaca u apostolskom vikarijatu Puerto Maldonada u Peruu, predložila obnovu studija budućih svećenika u bogoslovijama. Formacija bogoslova – primijetila je – ograničava se na filozofiju, a ne na naslijeđenu mudrost i učenje brojnih jezika amazonskih naroda.

O đakonatu žena govorio je i jedan od dva đakona nazočna na sinodi, Francisco Andrade de Lima, izvršni tajnik za sjever Brazilske biskupske konferencije, te kazao da ne vidi problem u mogućnosti da žene obavljaju njegovu službu, ali počevši od poziva i poslanja Crkve u Amazoniji, a ne jednostavno kako bi se nadoknadio nedostatak osoba koje vode zajednicu. Oženjen sam, imam dvije kćeri i moja me obitelj prati u cijeloj mojoj službi – kazao je đakon.

Na kraju je spomenuto i uvođenje „ekoloških grijeha“ te je izraženo mišljenje da Sinoda o Amazoniji može biti prigoda za Crkvu da cjelovita ekologija, na usklađen način uđe u teološki razgovor, šireći prostor kršćanskoga morala, teološke antropologije i egzegeze, uvodeći grijeh protiv okoliša i planeta. Čitavu bi ekleziologiju valjalo ponovno razmotriti, integrirajući pojam cjelovite ekologije – primijetio je Adriano Ciocca Vasino, biskup São Félixa, u Brazilu.