U koncelebraciji je bilo nekoliko svećenika, a među njima: generalni vikar mons. Miroslav Vidović, ravnatelj Caritasa BiH mons. mr. Tomo Knežević i ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije vlč. dr. Mirko Šimić, nekadašnji ravnatelj Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Marko Ćubelić i ostali svećenici. „Danas je ovo za nas veliki dan zahvale i molitve. Želimo Gospodinu zahvaliti za sva nadahnuća i dobra koja smo učinili kroz proteklih 50 godina, zahvaliti osobama koje su u tome sudjelovale i moliti Gospodina da nas i dalje prati svojim nadahnućima“, kazao je nadbiskup Barišić uvodeći u misno slavlje. U svojoj je propovijedi nadbiskup u svjetlu biblijskih čitanja govorio o smislu Caritasa: iz povezanosti s Gospodinom djelovati prema potrebitima.

Pozivajući se na riječi starozavjetnog proroka upozorio je da se i nama može dogoditi da nam ne bude blagoslovljeno sve ono što činimo ukoliko nismo povezani s Gospodinom, ukoliko ga nismo susreli. Naglasio je da je Caritas jedan od puteva susreta, razumijevanja i viđenja Gospodina. Caritas je Bog. Bog je ljubav. Čovjek nije caritas i nije ljubav, on može ljubiti jer je slika Božja. To na neki način najdublje oslikava svakoga od nas i naše odnose. Po sebi nismo sposobni za ovu ljubav ali po Božjem milosrđu jesmo jer „ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan“, naglasio je nadbiskup citirajući sv. Pavla. Zahvaljujući toj ljubavi možemo je svjedočiti drugima i vidjeti potrebe potrebnih. Nadbiskup Barišić je u nastavku govorio o Crkvi kao zajednici ljubavi povezanoj s izvorom ljubavi Isusom Kristom te upozorio da je se ne smije tumačiti izvan te povezanosti jer onda gubi smisao i poruku, postaje jedna od društvenih i humanitarnih udruga. „Crkva ima duboke temelje i pozvana je živjeti i svjedočiti Božju ljubav u svim svojim razinama.“ Možemo reći, nastavio je mons. Barišić, „da je Caritas mjesto susreta ljudske mizerije i Božjega milosrđa.“ Iako je potrebno čovjeku osigurati materijalne uvjete za normalan život, Caritas nije samo taj materijalni vid. „Caritas ima evangelizacijsku dimenziju i ukoliko se ona izgubi Crkva gubi svoj temelj i svoje osmišljenje.“ Podsjetio je na Gospodinove riječi da ćemo uvijek imati siromahe uza se naglasivši da siromah nije samo materijalno oskudan čovjek nego još više onaj koji duhom oskudijeva. U duhu evanđeoske riječi: „Ne živi čovjek samo o kruhu“, kazao je da bi svijet otkrio pravo siromaštvo tek kad bi riješio sve materijalne probleme: siromaštva, zaposlenja, stanovanja. I danas ima ljudi koji su bogati materijalnim sredstvima ali nemaju duhovnoga mira, ljubavi, razumijevanja i praštanja. Na to je Gospodin mislio kad je govorio o siromahu, to je teren Caritasa.

Na kraju svoje propovijedi metropolit Barišić se osvrnuo na sve češće prisutno mišljenje u javnosti kako Caritas nešto čini a Crkva ne čini ništa, odnosno na odvajanje Caritasa od Crkve te je u tom vidu naglasio: „Crkve nema bez Caritasa. Crkva i Caritas su jedno.“ Ni župe, ni vjernika nema bez caritasa a za to odvajanje ponekad smo i sami krivi. Stoga ovu proslavu nadbiskup vidi kao prigodu za posvijestiti poslanje Caritasa i njegove evanđeoske dimenzije.

Nakon misnoga slavlja upriličen je prigodni program u velikoj sjemenišnoj dvorani. Prvi se pozdravnim govorom obratio nadbiskup Barišić koji je ujedno i predsjednik Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije. Pozdravio je sve dosadašnje ravnatelje Caritasa od Vinke Luković, don Marka Ćubelića, Slavka Jerončića, s. Vlatke Topalović i današnjeg ravnatelja Denisa Maslova. Zahvalio je i svim suradnicima i djelatnicima koji su kroz 50 godina institucionalnog ustroja Caritasa kakvog danas imamo pomagali Caritasu. Podsjetio je kako je Crkva od svojih početaka karitativno djelovala, lokalno i međunarodno. „Danas se ne želimo samo sjetiti svih vrijednih ljudi koji su utkali svoju ljubav u rad Caritasa nego posvijestiti koliko je Caritas zapravo zajednički nazivnik svakoga od nas“, kazao je nadbiskup poželjevši da Caritas bude otvoren ne samo svakodnevnim materijalnim potrebama ljudi nego i evanđeoskom navještaju. Naglasio je, također, važnost nastavka suradnje Caritasa sa svim društvenim institucijama koje skrbe o potrebnima.

Uime Splitsko-dalmatinske županije nazočnima se obratio župan Blaženko Boban. „Množenje vašeg uspjeha ovisi o dijeljenju vaše dobrote. Te dvije naizgled nespojive matematičke operacije možemo povezati s radom Caritasa. Oni su toliko toga podijelili ne samo u materijalnom nego i u duhovnom smislu da je njihov uspjeh zagarantiran za buduća vremena“, kazao je župan te upozorio da su vrlo često djelatnici Caritasa bili neshvaćeni ne samo od onih koji su primali pomoć nego i od onih koji su davali od sebe jer su neki Caritas vidjeli kao priliku za očistiti svoj ormar. Caritas je mnogo više od toga. Sjetio je brojnih volontera Caritasa u kojima istinski osjećamo Boga, kao i brojnih humanitarnih udruga koje su oči i uši Splitsko-dalmatinske županije. Naglasio je da je suradnja Splitsko-dalmatinske županije s Caritasom na zavidnoj razini zaželjevši im Božji blagoslov i u daljnjem radu.

Uime grada Splita riječ pozdrava uputila je Nađa Mladinić, predstavnica Odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju grada Splita. Kazala je da već dugi niz godina grad Split surađuje s Caritasom SMN u rješavanju problema siromaštva, zbrinjavanja djece i žena, žrtava obiteljskog nasilja te u drugim Caritasovim projektima. Uime grada zahvalila je Caritasu za sve što rade za građane Splita, što su njihova produžena ruka u skrbi za najpotrebnije naglasivši da je ruka suradnje pružena i za neke nove projekte u tom vidu.

Pozdravivši nazočne, ravnatelj Caritasa Denis Maslov naglasio je da Caritas izvire iz euharistije te u njoj pronalazi i svoj smisao postojanja. Citirajući pok. fra Špira Marasovića kazao je: „Socijalna skrb spada u područje karitativne djelatnosti, ali caritas se s njom niti poistovjećuje niti se u njoj iscrpljuje. Caritas podjednako ulazi u tjelesna i duhovna djela milosrđa. Ni jedno od karitativnih djela što ih je učinio Isus Krist nije za učinak imalo samo trenutno rješenje problema (glad, bolest, opsjednuće, nedostatak vina i sl.), već uvijek konstataciju onih kojima je na taj i takav način pomognuto: ovo je prst Božji, a ovaj čovjek je čovjek Božji!“ Istaknuo je da je vjera bez djela mrtva, pa tako i „naviještanje Krista bez konkretnih djela ostaje mrtvo. Caritas znači  hraniti gladne kroz naše blagovalište, odijevati siromahe, obilaziti bolesne, štiti slabe i ranjive, hrabriti mlade i izgubljene. Kroz ovih 50 godina Caritas se nije evolucijski razvijao, već se razvijao osluškujući i osjećajući čovjeka u potrebi i zajednicu u cjelini. Stoga je naše djelovanje uvijek bilo usmjereno na konkretnog čovjeka i njegove potrebe.“

Podsjetivši da je prvi Caritas u Splitu osnovan 1892., a tek 1971. tadašnji splitski nadbiskup mons. Frane Franić dao mandat Vinki Luković, Maslov je kazao da je kroz 50 godina rada prošlo mnogo djelatnika, volontera, korisnika i dobročinitelja, te je svatko od njih ugradio dio sebe u Caritas kakav danas vidimo. Stoga je zahvalio svojim prethodnicima što su vodili Caritas svatko u svojim specifičnim vremenima. „Bitno je učvrstiti sve dosada sagrađeno, biti vjeran poslanju Caritasa ali i biti otvoren Duhu koji nadahnjuje i vodi“, zaključio je ravnatelj Maslov.

Programu je nazočio i prorektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. Gordan Kardum, dekanica Filozofskog fakulteta u Splitu prof. dr. Gloria Vickov, predstavnici lokalne i regionalne samouprave, ravnateljica Zagrebačkog Caritasa s. Jelena Lončar, ravnateljica Riječkog Caritasa s. Marija Faustina Kovačević, ravnateljica Sisačkog Caritasa Kristina Radić, zamjenik ravnatelja Šibenskog Caritasa Miljenko Jukić, provincijalke i brojni suradnici Caritasa.

O temi „Povijesni prikaz rada Caritasa – kontekst vremena i odgovor na izazove“ govorio je don Marko Ćubelić, ravnatelj Caritasa za vrijeme Domovinskoga rata. U svom iscrpnom izlaganju mons. Ćubelić je naglasio da tijekom 45 godina komunističke vlasti javno djelovanje Caritasa i drugih ustanova kršćanske ljubavi nije bilo dopušteno što nije spriječilo svećenike i vjernike laike prožete karitativnim duhom da pomažu najpotrebnijima. Prikazao je onodobne brojne djelatnosti Caritasa: sakupljanje i raspodjela hrane i odjeće, pomoć lijekovima, pastoralna skrb o invalidima i nemoćnima, radionice, savjetovalište za život, sekcija „kumstva na daljinu“, posjet invalidima Domovinskoga rata i dr. „Treba naglasiti da ta karitativna ustanova nije imala na stalnom raspolaganju ni neku kuću, ni auto, ni novčana sredstva osim malih udovičinih priloga, poneki prilog od dviju ili triju župa, pojedinih svećenika pa i nekih umirovljenih. Time se plaćalo troškove za otpremanje robe“, kazao je don Marko. Zahvalio je poimenično brojnim osobama koje su službeno bile uključene u rad Caritasa, kao i brojnim volonterima, školama, bogoslovima i sjemeništarcima. Najavio je da će uskoro biti objavljena njegova knjiga o djelovanju nadbiskupijskog Caritasa.

Nakon kratke pauze, umjesto najavljene prof. Gordane Buljan Flander, predavanje o temi „Utjecaj socioekonomskih prilika u obitelji na mentalno zdravlje i razvoj djece“ trebala je održati Ella Selak Bagarić, mag. psihologije i klinički psiholog. Međutim, predavanje je prekinuto radi tehničkih poteškoća budući da je izlagala putem zoom aplikacije.

Nakon toga, u 10-minutnom filmu povijesno je prikazano 50 godina djelovanja Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije. Caritas danas ima 14 zaposlenih i brojne projekte, među njima su: Dječji Caritas, Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja, „5 za 1“, Topli obroci, Caritasova košarica, Mali kućni hospicij, Drva za ogrjev, Poboljšanje stambenih uvjeta, Rad za opće dobro, Posebna obveza, Izvanredne intervencije u svrhu poboljšanja života, Stipendiranje srednjoškolaca i studenata i dr. Dva Caritasova projekta financirana su fondovima Europske unije.

„Novo lice djelotvorne ljubavi“ bio je naslov izlaganja Sanje Šanje, ravnateljice Caritasa Dubrovačke biskupije i Marije Đurović, zamjenice ravnateljice. U svome izlaganju naglasile su da Caritas od samih početaka, od samoga Isusa Krista ima lice ljubavi koje današnje doba treba prepoznati i staviti u kontekst. Laički rečeno: treba samo malo staviti crvenila na usne i malo kontura na lice toga Caritasa i prikazati ga slikom i riječju razumljivom čovjeku današnjega doba, kazala je gospođa Đuranović izrazivši se slikovito. Prikazale su kratak film o radu Caritasa Dubrovačke biskupije te zaželjele splitskom Caritasu mnogo ljubavi i u daljnjem radu.

Glazbene točke programa izveo je Mješoviti zbor nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ u Splitu pod ravnanjem voditeljice s. Lidije Matijević, prof. Program proslave završio je domjenkom. Na uočnicu središnje proslave djelatnici Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije priredili su zajednički ručak s korisnicima Caritasa te su položili cvijeće na grob Vinke Luković, prve ravnateljice Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije.