Tema ovogodišnjeg obilježavanja Dana života bila je „Odgovornost za život“. Sudjelovali su članovi HKLD-a i njihovi gosti.

U prvom dijelu susreta Danijela De Micheli Vitturi, dr. med. spec. obiteljske medicine, održala je predavanje o temi „Odgovornost za život u demografskoj obnovi Hrvatske“. Obrativši se nazočnima, podsjetila je da se u ovom obliku tribine održavaju od 2015. te da su posvećene preminulim zauzetim djelatnicima pastorala braka i obitelji u Hrvatskoj prof. dr. don Josipu Čoriću i mr. sc. o. Juri Bosančiću, SI.

Podsjetila je na obilježavanje Dana ljudskih prava i deklaracije o pravima čovjeka UN-a iz 1948., čl. 1.: „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedno prema drugome postupati u duhu bratstva; te Europske konvencije o ljudskim pravima.

Temeljna ljudska prava su termin kojega se koristi za opisivanje najvažnijih ljudskih prava i sloboda. Povelja Europske unije o temeljnim pravima iz 2000. godine sadrži popis od 50 temeljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i političkih ljudskih prava od kojih je istaknula. Pravo na ljudsko dostojanstvo, Pravo na život, Pravo na stupanje u brak i pravo na osnivanje obitelji, Sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, Pravo na obrazovanje, koje uključuje mogućnost besplatnog obveznog školovanja, slobodu osnivanja obrazovnih ustanova, te pravo roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima.

Kada je neka vrjednota ugrožen onda dobije svoj Dan u godini koji podsjeća na ugrozu te vrjednote. Poštivanje života od začeća do prirodne smrti uz čuvanje zdravlja i liječenje bolesti, temeljni je zadatak liječnika.

Upravo stoga što je ljudski Život kao najveća vrjednota ugrožen, na prvu nedjelju u veljači, od 1996., odlukom Hrvatske biskupske konferencije obilježava se u Hrvatskoj Dan života.

Odgovornost za život podrazumijeva življenje odgovornog roditeljstva, a to je je svjesno i slobodno odlučivanje o prihvaćanju onoliko djece o kojoj su se roditelji spremni i sposobni skrbiti. Ono je velikodušna i razborita briga za potomstvo i uključuje želju za djetetom, mogućnost odgode začeća zbog valjanog razloga, okolnosti odgoja novog djeteta, odgoja već rođene djece, zdravlje roditelja, doba napetosti među supružnicima, situaciju velikih zajednica, uvažava zahtjeve vjere i crkve. Ono vodi brigu o cjelovitom zdravlju djece i roditelja i okolnostima u kojima žive. Življenju odgovornog roditeljstva pomaže poznavanje i primjena metoda prirodnog planiranja obitelji. Svaka ih žena može naučiti jer su jednostavne i lako se uče. Poželjno ih je naučiti u mladosti. Cjelovitim pristupom, pomoć su u održavanju zdravog bračnog dijaloga, te se supružnici mogu odlučiti za život u skladu s cjelokupnim osobnim i psihosocijalnim i društvenim okolnostima.

Suvremeni roditelji zbog zapreka za rađanje odgađaju roditeljstvo. To uzrokuje pad nataliteta. Rađanje djece i briga za cjelovito zdravlje pojedinca, obitelji i društva su osnovni čimbenik demografske obnove. Plodnost je prirodno bogatstvo. Svrha prirodnog planiranja obitelji je čuvanje zdravlja, željeni broj djece, liječenje neplodnosti, sprečavanje neželjene trudnoće i ostvarenje punine bračnog sjedinjenja. Pretpostavka je da osim što znanje i korištenje metoda prirodnog planiranja obitelji pomaže u postizanju željene trudnoće, odgodi začeća, i održavanju zdravlja utječu i na poboljšanju plodnosti. Na prirodno kretanje stanovništva uvjetuje niz čimbenika: prirodni, društveni, gospodarski, kulturni, demografski, psihološki i ostali. Rodnost ili natalitet je pozitivna sastavnica prirodnog kretanja stanovništva. O odnosu nataliteta i mortaliteta ovisi porast stanovništva i demografski razvoj. Djeca su tradicionalno poželjna u svim društvima. Obitelji s brojnom djecom osobito su poželjne u tradicionalnim agrarno-ruralnim zajednicama. Gospodarske društvene čimbenike čini stupanj gospodarskog razvoja; industrijalizacija, urbanizacija. Gospodarska uloga obitelji materijalni je uvjet za nove obitelji. Važan je i položaj žene u društvu, opće obrazovanje žena, položaj djece u obitelji koji utječe na materijalne troškove, smrtnost djece, kontrola rađanja. Položaj djece u obitelji iziskuje materijalni troškove. Sociološko psihološki čimbenici uključuju: religijske norme, školovanje, zapošljavanje. Osobni psihološki čimbenici uključuju strah od rađanja, strah od budućnosti, osjećaj nesigurnosti, nepostojanje želje za potomstvom, lagodan život bez obveza, dovoljan broj rođene djece.

De Micheli Vitturi osvrnula se na prognozu Eurostata da će Hrvatska za tridesetak godina imati 660 tisuća stanovnika i na izjave demografa: prof. dr. Anđelka Akrapa koji upozorava da Hrvatskoj više od 20 godina broj umrlih nadvisuje broj živorođenih i doc. dr. Stjepana Šterca koji govori da jedino djeca i mladi donose budućnost i da je Hrvatska u 10 godina samo prirodnim putem izgubila gotovo 150 000 osoba. Unutar 10 godina, rodnost bi mogla pasti s manje od 30 tisuća rođene djece godišnje, a smrtnost se povećati na više od 60 tisuća umrlih godišnje. Odgađanje roditeljstva uzrokuje pad nataliteta. Plodnost je prirodno bogatstvo koje treba štititi. Rađanje djece i briga za cjelovito zdravlje pojedinca, obitelji i društva su osnovni čimbenik demografske obnove. Prirodno planiranje obitelji doprinosi očuvanju reprodukcijskog zdravlja i rađanju željenog broja djece. Uključuje razumijevanje i isticanje uloge obitelji i obiteljskih tradicijskih i poticajnih vrijednosti te primjera za rađanje i prihvaćanje života. O odnosu prema životu i obitelji ovisi rađanje djece i budućnost života u Hrvatskoj.

U drugom dijelu večeri na okruglom stolu koji je moderirala De Micheli Vitturi nastupili su: dopredsjednik HKLD-a i predsjednik splitske podružnice prof. dr. Ivica Grković član upravnog odbora podružnice Split, fra Nikica Devčić, OFM, dr. med, te predsjednica Hrvatskoga katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara – Split Ana Dorić, VMS, koji su posvjedočili što im znači članstvo u HKLD-u, koju Društvo ima ulogu danas te su predložili neke smjernice za budućnost i opstanak društva.