Radost uskrsnoga slavlja dijelili su svećenici koncelebranti, đakovački bogoslovi, Milosrdne sestre sv. Križa i brojni vjernici. Katedralni mješoviti zbor, pod ravnanjem maestra Ivana Andrića i uz orguljašku pratnju s. Josipe Pavle Jakić, liturgijskim je pjevanjem na osobit način izrazio radost uskrsnoga slavlja.

U uvodu u euharistiju nadbiskup je istaknuo: „S Isusom smo sjedinjeni po krštenju. Krsna voda nas je oprala od zla, grijeha i vječne smrti te nas sjedinila s Pobjednikom, s uskrslim Kristom Gospodinom. Toga se posebno sjećamo na Uskrs i škropimo se krsnom vodom, blagoslovljenom u Krsnoj službi na Uskrsnom bdjenju. Poškropit ćemo se tom vodom i sada na početku ovoga euharistijskog slavlja te se tako raskajana srca pridružiti onima koje je oprala Kristova krv i koje Uskrsli Gospodin hrani na gozbi svoga Tijela i Krvi, da bi snaga njegova uskrsnuća djelovala i u nama te postala zalogom našega dioništva u njegovoj uskrsnoj slavi.“

Kancelar Nadbiskupskog ordinarijata vlč. mr. Dario Hrga prošao je katedralom i poškropio vjernike vodom blagoslovljenom u Vazmenoj noći.

Nakon navještaja liturgijskih čitanja, tajnik Nadbiskupskog ordinarijata vlč. Nikola Klemen, uz asistenciju bogoslova, s kadionicom i svijećama, pjevajući je navijestio uskrsno evanđelje o praznom grobu.

Nadbiskup je homiliju započeo promišljanjem o ljudskom životu kao daru koji ne biramo, nego smo pozvani živjeti ga u njegovu otajstvu od prvoga do posljednjega dana. Iz toga, rekao je, proizlaze brojna pitanja o smislu života, osobito u vremenu ratova, napetosti, prijetnji i sukoba, rasta cijena, devalvacije i nepovjerenja, kada i samo življenje i rađanje života postaje čin hrabrosti.

Govoreći o smislu i nadi koja djeluje kao duboka snaga koja nosi čovjeka kroz poteškoće, mons. Hranić je pojasnio: „Otkriti smisao života i probuditi nadu znači unaprijed kušati cilj, vjerovati i prihvatiti kao sigurno ono što još ne vidimo i ne dodirujemo, pouzdati se i predati se ljubavi Boga Oca koji nas je stvorio iz ljubavi i želi nas sretnima. Svetkovina Uskrsa poručuje nam da je mjera Božje ljubavi njegov jedinorođeni Sin Isus Krist, koji je postao čovjekom i prigrlio svakoga od nas i svu stvarnost našega života. Za nas je umro na križu, bio pokopan, ali je treći dan uskrsnuo. Pobijedio je smrt i kao prvina ustao iz groba. Svojim uskrsnućem i uzašašćem k Ocu pokazao nam je cilj i smisao ljudskoga života: zajedništvo s Trojedinim Bogom i dioništvo u njegovu božanskom životu. Uskrsna je poruka najradosnija i najpotresnija vijest u povijesti – srce Evanđelja, svjedočanstvo pobjede ljubavi nad grijehom i života nad smrću.“

Istaknuo je da u Uskrslome imamo sigurnost i cilj prema kojemu možemo usmjeravati svoj život i onda kada se on čini kaotičnim, nejasnim i obilježenim patnjom. „Vjerovati u Kristovo uskrsnuće znači uzdati se u Boga života i promicati ljudskost u svim njezinim izrazima: u majčinstvu i očinstvu, u socijalnim okolnostima koje opterećuju obitelji, ali i u zauzimanju za solidarnu ekonomiju, opće dobro, brigu za stvoreni svijet te u spremnosti na konkretno služenje i pomoć bližnjima“, rekao je nadbiskup.

Naglasio je kako Uskrsli Krist dolazi učenicima ne brišući tragove trpljenja, nego noseći rane prožete slavom. „Rane uskrslog Krista nisu izbrisane, nego pretvorene u znakove pobjede ljubavi koja nadilazi svaku izdaju, grijeh i slabost. Upravo u tim ranama učenici prepoznaju sigurnost njegove prisutnosti i snagu njegove ljubavi“, poručio je.

Dodao je kako u svjetlu uskrsnuća svaka ljudska rana može zadobiti novo značenje i postati početak ozdravljenja, potaknuvši vjernike da svoje rane predaju Bogu i dopuste da ih dotakne snagom uskrsnuća.

„U svijetu podjela i rana, u obiteljima i među narodima, uskrsna poruka poziv je na hrabrost praštanja, pomirenje i izgradnju odnosa utemeljenih na istini i ljubavi. Praštanje postaje čin snage, a pomirenje put prema slobodi srca i obnovi zajedništva“, istaknuo je mons. Hranić.

Govoreći o novom životu u Kristu, rekao je kako se on ostvaruje u konkretnosti svakodnevice, oblikujući način razmišljanja, govora i djelovanja. Susreti s uskrslim Kristom produbljuju vjeru i otvaraju čovjeka za život koji se postupno preobražava.

„Krštenje nas uvodi u novi identitet djece Božje i u zajedništvo koje nadilazi prostor i vrijeme. Novi život u Kristu očituje se u djelima ljubavi, služenju, zauzetosti za pravednost i velikodušnosti“, poručio je nadbiskup.

Dodao je kako kršćanski život postaje vidljivo svjedočanstvo usklađenosti vjere i života, svetosti koja raste u svakodnevnim izborima, poniznosti i vjernosti.

Uskrs nas poziva na budnost srca i otvorenost djelovanju milosti, na odgovornost za svijet i hrabrost da budemo nositelji promjene koja započinje u nama. Svaki čin dobrote i nastojanje oko istine postaje odraz uskrsne snage, rekao je nadbiskup, poželjevši da svjetlo uskrslog Krista vodi naše korake i nadahnjuje nas za život koji je dar drugima.

Na kraju homilije nadbiskup je čestitao Uskrs svim vjernicima, osobito bolesnicima, osobama s invaliditetom i svima koji bdiju nad sigurnošću i zdravljem drugih.

Na završetku mise nadbiskup je udijelio papinski blagoslov s potpunim oprostom.

Katedralni župnik vlč. Alojz Kovaček nakon župnih obavijesti uputio je uskrsnu čestitku vjernicima u svoje ime i uime župnog vikara vlč. Mihaela Macanića.