Uvodno predavanje na simpoziju održao je pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić na temu „Stolovi sinodskoga zajedništva. O ozračju i iskustvu sudjelovanja na zasjedanjima opće skupštine ‘Sinode o sinodalnosti’“. Kao sudionik dvaju završnih zasjedanja 16. redovne opće skupštine Biskupske sinode, Ćurić je progovorio o vlastitom iskustvu te je kao središnji motiv izlaganja koristio pojam „stola“ kao „mjesta prisnog zajedništva, sakramentalnog znaka i predokusa eshatološke punine blaženstva“.

Vlč. Ivan Benaković održao je izlaganje o temi „Biblijski obzori govora o sinodalnosti: pronaći Krista ili ga nepovratno izgubiti“. Vođen mišlju njemačkog filozofa Martina Heideggera „jezik je kuća bitka“, tijekom izlaganja razmatrao je jezik kojim Biblija govori o sinodalnosti. „Biblijski govor o sinodalnosti je govor koji vodi zajedničkom hodu ka otkriću Kristova identiteta i istodobno vlastitog identiteta u odnosu na Krista te je put otkrića spasonosnoga znanja o Kristu koje vodi otkriću identiteta vjernika u Kristu“, rekao je.

Tomislav Kovač izložio je rad o temi „Pretpostavka i zahtjevi dijaloga u sinodalnoj preobrazbi Crkve“. U izlaganju je istaknuo dijalog kao nezaobilazni dio sinodalnoga crkvenoga procesa. „U pripremnim dokumentima Sinode o sinodalnosti stavljen je naglasak na međusobno slušanje i slobodu govora“, kazao je.

Posljednje izlaganje prvoga bloka predavanja održao je fra Ivica Jurić o temi „Sinodalno obraćenje i navještaj“. Predavač je govorio o značenju i aktualnosti sinodalnog obraćenja u Crkvi. Prema teološko-pastoralnoj analizi, istaknuo je društveno-kulturalne promjene u kojima se društvo nalazi i kako čovjek ima sve manju potrebu za transcedentalnim te često traži odgovore na egzistencijalna pitanja u politici i tehnologiji.

Drugi blok predavanja otvorio vlč. Nikola Vranješ predavanjem o temi „Dinamizmi sinodalnosti u zahtjevnostima pastorala“. Vranješ je naznačio distinkciju između sinodalnog gibanja, koje je vezano uz pontifikat pape Franje i sinodalnog procesa, koji je vezan uz događaje XVI. Opće skupštine Sinode biskupa u Rimu. Također, istaknuo je kako se Crkva često, zbog manjka slušanja, nalazi u situaciji da daje unaprijed fabricirane odgovore na pitanja koja nitko ne postavlja.

Predavanje o temi „Artikulacija sinodalnosti u partikularnim Crkvama“ održali su Stanislav Šota i Sani Gilja. Predavanje je Šota započeo posadašnjenjem trostrukoga nihil sinusa u razmatranjima svetih otaca Ignacija Antiohijskoga i Ciprijana Kartaškog, rekavši kako bez triju stvarnosti koje su u međusobnoj suodgovornosti, ne možemo govoriti o sinodalnosti niti o njezinoj artikulaciji u pastoralnoj svakodnevici. To su: ništa bez biskupa, ništa bez prezbiterskog vijeća i ništa bez sudjelovanja Božjega naroda. Drugi dio izlaganja, održala je Sani Gilja koja je iznijela mogućnosti artikulacije sinodalnih procesa u partikularnim Crkvama te najboljeg odjelotvorenja suodgovornog zajedništva u Crkvi.

O temi „Oživotvorenje duha sinodalnosti u svećeničkoj odgovornosti za dar razlučivanja“ govorio je vlč. Vladimir Dugalić osvrnuvši se na pontifikat pape Franje i ocijenivši kako je on u svojoj cjelovitosti jedno sinodalno gibanje, a protekla je sinoda biskupa segment toga gibanja.

Posljednje predavanje drugog bloka održala je s. Krista Jasna Mijatović o temi „Posvećeni život i sinodalnost“. „U baštini posvećenog života ad intra postoje mnogi elementi sinodalnosti, kao npr.: izbori, mandati, kapituli, transparentnost itd. Elementi sinodalnosti ad extra mogu se promatrati u dvije perspektive: odnos redovničkih zajednica mjesne Crkve i posvećene osobe u širem kontekstu“, rekla je.

Posljednji blok predavanja otvorio je vlč. Antun Japundžić predavanjem o temi „Zajedništvo, sinodalnost i ekumenizam“. Japundžić je istaknuo da dinamizam sinodalna hoda usmjerava prema veću zajedništvu u Crkvi i to ponajprije prema zajedništvu među članovima unutar Crkve, ali je usmjerenost toga zajedništva i prema drugim kršćanskim Crkvama i crkvenim zajednicama. Stoga dijalog kršćana različitih konfesija, koji su već povezani i ujedinjeni jednim krštenjem, ima posebno mjesto u sinodalnom hodu Crkve.

O. Ivan Pleše održao je predavanje o temi „Ekumenske implikacije sinodalnoga procesa: od teorije prema pastoralu“. Predavač je istaknuo da sinodalnost, osim što jača koheziju Katoličke Crkve, pruža i priliku za intenziviranje odnosa s drugim kršćanskim zajednicama.

Predavanje o temi„Pastoral škole – potreban oblik ostvarivanja sinodalnosti“ održao je vlč. Josip Šimunović koji je naglasio kako Završni dokument Sinode ne donosi izrijekom govor o pastoralu škole, no u određenim brojevima možemo razlučiti izravne i neizravne poticaje za osmišljavanje pastorala škole.

Sljedeće predavanje održao je Igor Jakobfi zajedno s Ivanom Bendra o temi „Doprinos socijalnoga nauka Crkve ostvarenju sinodalnosti. Socijalno-evangelizacijski potencijal mladih svećenika u Crkvi đakovačko-osječkoj.“ U izlaganju su predstavljeni rezultati socijalno-etičkoga istraživanja socijalno-evangelizacijskog potencijala mladih svećenika Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji.

Posljednje predavanje održao je vlč. Drago Tukara o temi „Župni Caritas nakon Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske u svjetlu sinodalnosti“. „Mjesna je sinoda izjavila da se hrabro i odvažno razmišlja o karitativnom poslanju Crkve. Sinoda ne koristi pojam župni Caritas, nego pojam župna karitativna skupina, odnosno odbor. Sinoda kada govori o Caritasu daje snažan poticaj da se jača svijest vjernika za ljubav prema potrebitima“, rekao je Tukara.