Taj se spomendan, po odluci Hrvatskoga sabora iz 2019., na prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, obilježava 22. veljače u spomen na nadnevak koji je u kolofonu hrvatskoglagoljskoga prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora, naveden kao dan dovršetka tiskanja 1483. godine.

Na Ksaveru je spomendan obilježen na Prvu korizmenu nedjelju u sklopu proslave jubileja „100 godina franjevaca trećoredaca glagoljaša na Svetom Ksaveru u Zagrebu (1923. – 2023.)“.

Obilježavanje je svečanim euharistijskim slavljem na novohrvatskocrkvenoslavenskomu jeziku, kojim je predsjedao ksaverski gvardijan i provincijski tajnik fra Zvonimir Brusač.

Suslavili su fra Petar Grubišić i fra Mirko Mišković. Pjevanje je predvodio zbor „Bašćina“ Društva prijatelja glagoljice.

Ustaljeni je običaj da se svake prve nedjelje u mjesecu večernje euharistijsko slavlje slavi na crkvenoslavenskomu jeziku, po misalu koji je nakon koncilske liturgijske obnove priredio franjevac trećoredac fra Josip Leonard Tandarić.

Obilježavanje je nastavljeno u ispunjenoj samostanskoj Dvorani biskupa Srećka. Sudjeloavali su stručnjaci za hrvatsko glagoljaštvo: akademik Stjepan Damjanović, Tanja Kuštović sa Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Milica Lukić i Matea Sesar s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku.

Drugi dio programa otvorio je zbor „Bašćina“ izvedbom napjeva Klanjajem se tebi, Hrste. Nakon pozdravnoga govora fra Zvonimira Brusača premijerno je prikazan dokumentarni film Sveti Ksaver u Zagrebu: riznica glagoljice. Film je plod zajedničkoga rada fra Mirka Miškovića iz Povjerenstva za kulturnu baštinu franjevaca trećoredaca glagoljaša i Josipa Vinkovića iz Belišća, koji je također nazočio obilježavanju sa svojom suprugom Dajanom. U filmu su sažeto i jednostavno, govorom i slikama predstavljeni najznačajniji glagoljski tiskani i rukopisni spomenici koji se čuvaju u ksaverskomu samostanu. U nastanku dokumentarnoga filma, osim samostanskoga bratstva na Ksaveru i njegovih autora, sudjelovali su fra Zvonimir Brusač, dr. sc. Tanja Kuštović i dr. sc. Vera Blažević Krezić.

Potom je uslijedilo predavanje dr. sc. Tanje Kuštović o hrvatskoglagoljskome tekstu Pravila Nikole IV. Okupljenima je predstavila tekst tog najstarijega pravila za Treći red sv. Franje, posebno ističući neke njegove odredbe. Govorila je općenito o razvoju franjevačkih pravila i franjevačkih zajednica na hrvatskim prostorima, osvrćući se na razvoj franjevačkoga Trećega reda. Tekst Pravila Nikole IV. je zapisan poluustavnim glagoljskim pismom u I. Klimantovićevom zborniku s početka 16. stoljeća koji se čuva upravo na Ksaveru, a jezik tog prijevoda je hrvatsko-staroslavenski (odnosno hibridni tip jezika u kojemu se miješaju elementi hrvatskoga i staroslavenskoga jezika, koji je inače specifičan za tekstove naše srednjovjekovne beletristike). To je pravilo je tijekom stoljeća bilo zajednički temeljni dokument i za svjetovne i za samostanske franjevce trećoredce, a hrvatski prijevod je jedan od najstarijih na svijetu.

Poslije izlaganja dr. sc. Kuštović, okupljenima se kratko obratio akademik Stjepan Damjanović naglašavajući važnost uloge glagoljskoga pisma u cjelokupnoj povijesti hrvatskoga jezika.

Ovom prilikom su predstavnici Društva prijatelja glagoljice uručili zahvalnicu Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša za dugogodišnju suradnju i podupiranje njihova rada, a cijeli program je dovršen izvedbom Otče naša na hrvatskocrkvenoslavenskom jeziku koji je izveo zbor „Bašćina“.

U Dvorani biskupa Srećka bili su izloženi i pojedini glagoljski spomenici iz ksaverske riznice, kao što su misal Prvotisak, inkunabula Spovid općena, neka izdanja Senjske glagoljaše tiskare, rukopisni Ivančićev i Klimantovićev zbornik i sl.

U sklopu obilježavanja ksaverskoga jubileja planira se i organiziranje prigodnoga programa povodom 130. godišnjice tiskanja prvoga izdanja posljednjega hrvatskoglagoljskoga misala (tzv. Parčićev misal iz 1893.), koji bi se trebao održavati tijekom listopada – Mjeseca hrvatske knjige.