Ovogodišnja kulturno-vjerska manifestacija Dani franjevačke kulture (DFK) ostvarena je u ozračju svibanjskih pobožnosti, predstavljanja kantuala i zbornika, kulturno-povijesnih vrijednosti i znanosti, 2. do 19. svibnja u suorganizaciji Franjevačkog samostana u Našicama, Zavičajnog muzeja Našice, Ogranka Matice hrvatske i Udruge za hrvatsku povjesnicu u Našicama. Bila je to prigoda za upoznavanje javnosti s kulturno-povijesnim, znanstvenim, prosvjetnim i duhovnim djelovanjem franjevaca u gradu i župi prepoznatljive franjevačke prisutnosti.

Predavanjem Vladimira Mateka o temi „Povijest župe jaseničke i obitelji Matek: ususret knjizi o 100. obljetnici naseljavanja Brezika Našičkog“ započeo je sadržajno raznolik i bogat program 2. svibnja u Izložbenom salon Zavičajnog muzeja Našice. Nazočne su uime suorganizatora pozdravili ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice Silvija Lučevnjak i samostanski vikar fra Oktavijan Nekić. Riječju i slikom nadahnuto je prikazano djelovanje jaseničkih franjevaca i raseljavanje Matekovih, njihove povijesne sudbine, današnje veze i rodoslovlje.

Program DFK nastavljen je 8. svibnja predstavljanjem „Zbornika o Jerolimu Lipovčiću“ – radovi sa znanstvenog skupa „Tihi pregaoci – Jerolim Lipovčić i njegovo doba”, održanog u Našicama 5. – 6. svibnja 2016. Vrijednu znanstvenu knjigu u izdanju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predstavili su urednica dr. sc. Tamara Tvrtković i povjesničar dr. sc. Milan Vrbanus. Našički župnik i gvardijan iskazao je posebno zadovoljstvo objavom Zbornika jer je on kruna znanstvenog skupa kojim doprinos fra Jerolima životu i radu franjevaca postaje dostupan javnosti. Predstavljači su istaknuli radove dvojice velikih poznavatelja franjevačke kulture – fra Emanuela Hoška i prof. Pavla Knezovića te radove Silvije Lučevnjak i Renate Bošnjaković koji se bave životom i radom našičkih franjevaca u 18. stoljeću, kao i knjižnicom Franjevačkog samostana sv. Antuna Padovanskog. Obilježavanje 300. obljetnice njegova rođenja osvijetlilo je Lipovčićev lik i djelo te ozračje franjevaštva u burnim vremenima hrvatske i slavonske povjesnice.

U sklopu DFK održan je 12. svibnja poslije večernje mise u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog koncert mješovitog pjevačkog zbora Hrvatskoga kulturnog društva „Lisinski“ iz Našica povodom 130. godišnjice utemeljenja Društva, uz izvođenje pjesama iz Kantuala o. Filipa Vlahovića Kapušvarca. Koncert je započeo himnom Društva “Prosto zrakom” Vatroslava Lisinskog, a nastavljen duhovnim skladbama: “Dva madrigala”, “Signore delle Cime”, “Falen Isus”, “Locus iste”, “Ave Maria”, “Samo Bog je ljubav moja”, “Tebi pjevam” i “Bliže, o Bože moj”. Izvedena je i pjesma “Poslan bi anđel Gabrijel” iz kantuala o. Filipa Vlahovića Kapušvarca, iz 1734. godine. Zboru je na suradničkom slavljenju velikih vjerskih svetkovina i koncertima tijekom liturgijske godine zahvalio gvardijan fra Zoran Bibić, nazočnima je dobrodošlicu poželio predsjednik Društva Hrvoje Šleder, a nastup je pripremio i zborom ravnao dirigent prof. Ivan Krajačić.

Fra Emanuel Franjo Hoško (1940.-2019.)

U Izložbenom salonu Zavičajnog muzeja Našice 13. svibnja održao je dr. sc. Robert Skenderović (Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu) predavanje “In memoriam – o. Franjo Emanuel Hoško, istraživač povijesti slavonskih i našičkih franjevaca”. Prikazao je Hoškovo dugogodišnje bavljenje poviješću franjevaca kopnene Hrvatske, koje zaokružuje sliku franjevačkog pastoralnog, kulturnog, znanstvenog i društvenog djelovanja. Upozorio je na njegovo istraživanja povijesti visokoga školstva te znanstveno vrednovanje franjevačkih prinosa hrvatskoj crkvenoj i nacionalnoj povijesti. Njegov iznimno velik historiografski rad obilježava oko 150 bibliografskih jedinica. Većina njegovih radova vezana je uz povijest franjevaca na hrvatskom prostoru, osobito slavonskih franjevaca u 17. i 18. st. te franjevačko školstvo. Znanstveno obrađujući franjevačku povijest na hrvatskom tlu, otvarao je nove prostore za proučavanje crkvene i nacionalne povijesti, a vrijedna iskustva toga rada pretakao u konkretnu životnu stvarnost Crkve. Neumorni fra Emanuel Franjo Hoško, franjevac-svećenik, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, blago je u Gospodinu preminuo 1. siječnja 2019. u hospiciju „Marija Krucifiksa Kozulić” u Rijeci, u 79. godini života, 63. redovništva i 54. svećeništva.

Završni sadržaj DFK bio je u nedjelju, 19. svibnja poslije večernje mise u našičkoj crkvi sv. Antuna Padovanskog – predstavljanje knjige mr. sc. Miroslave Hadžihusejnović Valašek „Hodi k meni, puče dragi: hrvatske duhovne pjesme franjevačkih rukopisnih kantuala prve polovice 18. stoljeća“. Knjigu su predstavile suradnice projektnog tima urednica Silvija Lučevnjak i korektorica Marija Pepelko uz slikokazni prikaz kantuala ili pjevnika. Bogata tradicija hrvatskoga crkvenog pučkog pjevanja, nadasve ovaj uzorno urešen kantual ili pjevnik, pokazuju da je pjevanje važan čimbenik kulturnog i duhovnog bića našega naroda te zoran svjedok zvonkosti, ljepote i bogatstva hrvatskoga jezika. Reprezentativno izdanje ove knjige ovjekovječuje i javnosti predočuje Kapušvarčeve kantuale kao vrijedno barokno glazbeno blago koje posjeduju franjevci u Slavoniji. Ovim je izdavačkim projektom povijest hrvatske književnosti, posebno duhovne poezije, obogaćena jedinstvenom građom i novim vrijednim podacima, otkriva položaj tih pjesama u povijesti hrvatske književnosti, njihovu umjetničku, odgojnu i vjersku vrijednost, podrijetlo, autorstvo i dr. Ovom knjigom oživljava potonuli svijet crkvenog folklora i otima zaboravu hrvatske duhovne pjesme u kantualima prve polovine 18. st., Filipa Kapušvarca iz Našica i Antuna Sandukčića iz Vukovara, pozivajući suvremene čitatelje i slušatelje na izvor žive riječi pretočene u „pisme“ početnim stihom pjesme br. 31: Dođi k meni, puče dragi!, navodi akademik Josip Bratulić.