Potpredsjednik Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom i predavač na Tehničkom veleučilištu Zagreb u razgovoru je istaknuo podatak kako svaki hrvatski građanin stvori 400 kilograma otpada godišnje, a ta će količina rasti, budući da rastom standarda, raste i količina otpada. Stoga Fundurulja govori o kompleksnosti toga pitanja, ulazeći u pojedine njegove segmente: odvojeno prikupljanje i mogućnosti recikliranja, odlaganje, spaljivanje, mehaničko-biološku obradu.

„Nije jednostavno ljude motivirati da što više odvajaju i recikliraju otpad – jer kada se prijeđe stopa od 10 % odvajanja, svaki postotak dalje traži sve veće investicije i sve ga je teže dostići“, kaže Fundurulja za Glas Koncila.

Među pitanjima na koja upozorava jest i saniranje srednjega i nisko radioaktivnog otpada koji svaki dan nastaje u bolnicama, ali i pitanje pretjerane uporabe plastike te njezinoga zbrinjavanja.  „Za Europsku uniju i svijet nastao je problem kada je početkom 2017. godine Kina zabranila uvoz ‘prljave’ plastike koju su spaljivali. Velike zemlje poput Ujedinjenoga Kraljevstva i Njemačke čak 30 posto svojega otpada izvoze u zemlje poput Kine, Indije, Vijetnama i Malezije, gdje se otpad tretira na neekološki način, a s druge strane nameću standarde i obveze drugim zemljama“, rekao je Fundurulja.

Intervju s Dankom Funduruljom u cijelosti čitajte u novom broju Glasa Koncila.