Izglasavanje zakona je odgovor na niz javnih skrnavljenja Kur’ana, svete knjige muslimana, koje su činili islamofobni aktivist. Njihove su akcije izazvale demonstracije u većinski muslimanskim zemljama, što je ugrozili i kršćane u tim zemljama.

Cilj zakona je suprotstaviti se „sustavnom izrugivanju“ tekstova koji se smatraju svetim, što je, među ostalim, pridonijelo povećanju opasnosti od terorizma u Danskoj, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa. „Moramo zaštititi sigurnost Danske i Danaca“, rekao je ministar pravosuđa Peter Hummelgaard u izjavi. „Zato je važno da sada imamo bolju zaštitu od sustavnog oskvrnuća koje već dugo razmatramo“, kazao je. Folketing, kako se u Danskoj naziva narodni sabor ili parlament, odobrio je zakon s 94 glasa za i 77 protiv. Novi zakon također propisuje da umjetnička djela većim dijelom ne podliježu zabrani.

Samo ove godine aktivisti su organizirali više od 500 prosvjeda, uključujući spaljivanje Kur’ana, ispred veleposlanstava muslimanskih zemalja, ispred bogomolja i u imigrantskim četvrtima. Danska se više puta distancirala od skrnavljenja, ali je inzistirala na tome da je sloboda izražavanja jedna od najvažnijih vrijednosti danskog društva. Vlada je rekla da mora postojati „prostor za kritiku religije“ i da nema planova za ponovno uvođenje klauzule o bogohuljenju koja je ukinuta 2017. godine.

Međunarodna katolička misionarska organizacija „Missio Aachen“, pak, napominje da javna spaljivanja i skrnavljenja Kur’ana također ugrožavaju kršćane na Bliskom istoku. „U domovini ih se vrlo brzo natjera da podijele odgovornost za takve postupke, a politički agitatori ih prozivaju i neprijateljski tretiraju kao neku vrstu pete kolone Zapada. To nas jako brine“, rekao je potpredsjednik „Missio Aachen“ Gregor von Fürstenberg. On naglašava da se u demokratskim društvima javno izražavanje mišljenja općenito mora tolerirati čak i ako povrjeđuje vjerske osjećaje.

Uzrok diskriminacije i nasilja nad drugačije mislećima nisu vjerski spisi, nego akteri koji vjeru ideološki i politički zlorabe za svoje ciljeve. „Moramo se jasno i odlučno suprotstaviti takvom prisvajanju vjere: fundamentalističke izjave ne smiju ostati neosporene u javnosti, a kršenja ljudskih prava moraju biti kažnjena“, rekao je potpredsjednik Fürstenberg. Istodobno treba podržati one glasove u svim religijama koji zagovaraju međureligijsko razumijevanje.

Imam iz druge po veličini džamije u danskom gradu Aarhusu Oussama Elsaadi rekao je da je novi zakon „dobra poruka svim muslimanima“. „Spaljivanje Kur’ana je uvreda za druge“, rekao je. „Možete se izražavati kako god želite, ali ne tako da uništavate tuđe živote.“ Danska je 2006. godine bila u „središtu bijesa“ u muslimanskom svijetu nakon što su danske novine objavile 12 karikatura proroka Muhameda, uključujući onaj u kojem nosi bombu kao turban. Muslimani slike proroka smatraju bogohuljenjem i poticanjem idolopoklonstva. Slike su širom svijeta izazvale nasilne proteste muslimana protiv Danske.

Onima koji prekrše novi zakon prijete novčane kazne ili do dvije godine zatvora. Prije nego što zakon stupi na snagu, mora ga službeno potpisati danska monarhinja, kraljica Margareta II. Očekuje se da će se to dogoditi u prosincu.

U Švedskoj, gdje je također bilo više spaljivanja Kur’ana i poziva na prosvjede koji uključuju uništavanje „svetih knjiga“, planira se istraga koju je odredila vlada kako bi se utvrdilo trebaju li se revidirati policijski propisi, izvijestila je švedska novinska agencija „TT“. Švedska policija trebala bi moći odvagnuti prijetnje sigurnosti zemlje kada razmatra zahtjev za javno okupljanje koje uključuje skrnavljenje svete knjige. Očekuje se da će istraga biti dovršena do 1. srpnja 2024. godine naveo je TT. U Švedskoj trenutno ne postoji zakon koji izričito zabranjuje spaljivanje ili skrnavljenje Kur’ana ili drugih religijskih tekstova. Poput mnogih zapadnih zemalja, Švedska nema zakone o bogohuljenju, izvijestio je Vatican News.