Duhovno-studijska subota u MSZ-u

Naime, na njegov prijedlog, preč. rektor sjemeništa, u dogovoru s odgojiteljskim timom, odlučio je da studijsko subotnje prijepodne bude zamijenjeno izletom po Gornjem gradu, gdje će mons. Pintarić sjemeništarcima pobliže objasniti i uputiti ih u mnoštvo kulturnih znamenitosti koje se stoljećima čuva na području današnje gradske četvrti Medveščak.

Tako su u subotu 23. studenoga sjemeništarci i odgojitelji počeli svoju duhovno-studijsku subotu ispred crkve Sv. Marka na Gornjem gradu gdje ih je dočekao mons. Pintarić. Prije samog početka razgledavanja i upoznavanja s kulturnim znamenitostima grada Zagreba rektor preč. Matija Pavlaković uime svih okupljenih zahvalio je mons. Pintariću na spremnosti u ostvarenju tog projekta te na darovanom vremenu za one koji su na putu prema svećeništvu prvi pozvani kulturno se oblikovati i usavršavati kako bi, jednoga dana, i druge mogli pratiti na toj crti općeljudskog rasta i sazrijevanja.

Svoje iscrpno izlaganje mons. Pintarić započeo je pričom o Gornjem gradu ili Gradecu kao povijesnoj jezgri Zagreba. Zasnovan je u srednjem vijeku i sve do 19. stoljeća činio je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom vremena ondje su izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavni trg Gornjega grada je Trg Sv. Marka, nekada mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skupštine.

Potom su zajednički krenuli prema gornjem dijelu Jurjevske ulice i kapeli sv. Jurja sa pripadajućim grobljem koje je nekada bilo glavno groblje grada Zagreba. Na tom groblju, među posljednjima, pokopan je Ljudevit Gaj, vođa ilirskog pokreta koji je, zbog financijskih problema u tadašnjoj tiskari, gdje je štampao hrvatske novine, prodao zemlju gdje se danas nalazi zagrebačko groblje Mirogoj, a tamo danas leže i njegovi posmrtni ostatci. Dolaskom u crkvu mons. Pinatrić je objasnio kako je ona vrlo jednostavna, bez freski ili drugih oslika. Krasi je oltar sv. Jurja i obnovljena je 2015. godine zaslugom mons. Franje Prsteca, tadašnjeg župnika na Gornjem gradu. Danas je ovo groblje gradski park i perivoj srpanjskih žrtava u spomen na 1845. godinu i hrvatski ustanak protiv Mađara.

Povratkom prema crkvi Sv. Marka zastali su kod kapele Sv. Križa gdje se nekada nalazio pil i Trg zvan Kipni trg. Nakon smrti župnika Poglenića napravljena je donacijom njegove nećakinje prekrasna kapela, djelo Hermanna Bolléa, obnovljena 2016. godine. Unutrašnjost krasi kip raspetog Krista s Bogorodicom i sv. Ivanom evanđelistom, a na obnovi je radio akademski kipar Vladimir Herljević uz asistenciju Zvonimire Obad.

Zatim su sjemeništarci i odgojitelji u pratnji mons. Pinatrića posjetili unutrašnjost crkve Sv. Marka koja je izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u neogotičkom stilu. Iz srednjega vijeka sačuvan je monumentalni južni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz Praga te predstavlja najznačajnije ostvarenje gotičkog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potječe iz 19. stoljeća, iz velike obnove pod vodstvom arhitekta Hermanna Bolléa i Friedricha von Schmidta. Zvonik crkve je iz baroknog vremena, a godine 1841. na njemu označava jednu od većih obnova. Prije no što će nastaviti svoj daljnji obilazak, sjemeništarci i odgojitelji prigodnom pjesmom pozdravili su sv. Marka i preporučili mu u molitve šalatsko sjemenište i domovinu Hrvatsku.

Potom su pohodili drugu poznatu crkvu Gornjega grada, baroknu crkvu Sv. Katarine (1620.-1632.), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentalne Hrvatske. Mons. Pintarić naglasio je kako ta dvoranska crkva s bočnim kapelama u svojoj unutrašnjosti je bogato ukrašena štukaturama Antonija Quadrija (1732.), a svetište, u što su se sjemeništarci kasnije i uvjerili, je oslikano tipom iluzionističke arhitekture oltara sa scenom „Svete Katarine i aleksandrijskih filozofa“. To značajno djelo baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Krištof Andrej Jelovšek.

Molitvom sv. Katarini zaključili su pohod toj znamenitoj studentskoj crkvi i uputili se prema Kamenitim vratima. Hodajući prema zaštitnici grada Zagreba, mons. Pintarić spomenuo je, i sjemeništarcima pokazao, kako uz crkvu Sv. Katarine pruža se i kompleks bivšeg isusovačkog samostana, sagrađenog u 17. stoljeću te nadograđenog 1980-ih godina. Danas je ova građevina sjedište galerijske ustanove Klovićevi dvori, gdje se održavaju vrhunske umjetničke izložbe. Od nekadašnjih samostana, na Gornjem gradu sjemeništarci su imali priliku vidjeti i samostan sv. Klare, odnosno sestara (opatica) klarisa, u po njima nazvanoj Opatičkoj ulici. Taj kompleks zanimljiv je po oslikanim pročeljima. Naslikani, odnosno „lažni“ prozori, vjerojatno su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga ženskog samostana. U samostanu je danas smješten Muzej grada Zagreba, jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.

Dolaskom do Kamenitih vrata uslijedila je i molitva Majci Božjoj – zaštitnici grada Zagreba. Molitvu je predvodio vlč. Petar Mlakar, sjemenišni duhovnik, u zajedništvu sa svim prisutnim hodočasnicima. Nakon molitve mons. Pintarić objasnio je sjemeništarcima kako je Gornji grad nekada bio okružen zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrata. Do danas očuvana su jedino istočna, tzv. Kamenita vrata. Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula Popov toranj, u kojoj je smještena zvjezdarnica. Također, postoji i kula Lotrščak, poznati vidikovac s kojega se pruža prekrasan pogled na Donji grad, Strossmayerovo šetalište i uspinjaču koja povezuje Gornji i Donji grad.

Sjemeništarci i odgojitelji zajedno s voditeljem vidjeli su još i Banske dvore, zgradu Hrvatskog Sabora, Palaču Dverce i Palaču Jelačić-Drašković.

Na kraju posjeta znamenitostima Gornjega grada rektor je još jednom zahvalio mons. Pintariću na iscrpnim informacijama, zajedničkoj molitvi i darovanom vremenu te mu uručio, u znak zahvalnosti, prigodni promotivni poklon sjemenišne zajednice sa Šalate.