Istina je prava novost.

Egipatski kršćani kopti prvi put slavili liturgiju u Slavonskom Brodu

U grkokatoličkoj Župi Uzvišenja Svetog Križa u Slavonskom Brodu, u četvrtak 20. siječnja, slavljena je prvi put u povijesti toga grada Božanska liturgija prema koptskom ili aleksandrijskom obredu, za koptske kršćane u tom dijelu Slavonije, izvijestio je Ured za medije Križevačke eparhije.

Liturgiju je predvodio koptski svećenik o. Youhanna iz Kaira, koji je od početka ove godine u pastoralnom posjetu koptskim vjernicima diljem Hrvatske. Među njima je i skupina radnika koja živi i radi na području Slavonskog Broda, a smješteni su na području rimokatoličke župe Trnjani.

Koptski vjernici radosno su sudjelovali u slavlju liturgije u grkokatoličkoj župnoj crkvi koju im je domaći župnik o. Aleksandar Hmilj svesrdno otvorio, potvrđujući na taj način ekumenizam na djelu, iznova aktualiziran u Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana (18.- 25. siječnja). O. Youhanna zahvalio je župniku Aleksandru i vjernicima grkokatoličke župe na gostoprimstvu. Zanimljivost je da su se svi nazočni pričestili i da su stajali na bogoslužju bosi odnosno izuveni, kako je kod njih običaj boraviti u Božjem hramu. Jednom mjesečno koptski kršćani se okupljaju na euharistiji i u Zagrebu, u grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda.

Koptska Crkva jedna je od najstarijih kršćanskih Crkvi uopće, a prema tradiciji osnovao ju je sv. Marko evanđelist, prvi biskup Aleksandrije. Kopti su izvorni stanovnici i kršćani Egipta gdje ih danas ima oko 15 milijuna, a u posljednje vrijeme naseljavaju se i po Europi kao radnici. Velika većina Kopta pripada Koptskoj pravoslavnoj Crkvi koja je jedna od staroistočnih Crkava zajedno s armenskom, siro-jakobitskom i etiopskom Crkvom. Te su se Crkve odijelile od katoličke i pravoslavne Crkve još u 5. stoljeću, poslije Kalcedonskog koncila. Postoji i mala Koptska katolička Crkva nastala u 18. st. sjedinjenjem nekoliko biskupa i svećenika s Rimom. Kopti su poznati po svojoj revnoj pobožnosti, monaškoj duhovnosti i velikim samostanima u egipatskoj pustinji gdje je nastalo kršćansko monaštvo kojega su započeli veliki sveci poznati diljem kršćanstva (sv. Pahomije, sv. Antun Pustinjak ili Opat, sv. Makarije Veliki…).

Kopti su također poznati po svojoj mukotrpnoj povijesti u kojoj su do najnovijih dana dali mnoštvo mučenika za kršćansku vjeru. Koptska Crkva služi tri vrste euharistijskog slavlja: Liturgiju sv. Bazilija, Liturgiju sv. Ćirila i Liturgiju sv. Marka. One spadaju u tzv. aleksandrijsku obrednu tradiciju, koja je uz antiohijsku, carigradsku, armensku i rimsku jedna od najstarijih kršćanskih formativnih liturgijskih baština. Koptsko bogoslužje obiluje pjevanjem psalama, starokršćanskim otačkim molitvama i služi se kvasnim kruhom u euharistiji. Svećenici nose bijele tunike i mitre s velom na glavi koja je slična biskupskim mitrama rimskoga obreda. Posebnost koptske duhovne tradicije je dnevno moljenje časoslova svih klerika, monaha i vjernika, a sastoji se od molitve čitavoga psaltira u jednom danu. Kopti i danas čuvaju tradiciju učenja psalama napamet.