Međunarodna zajednica mora ublažiti nevolje prognanih, poručio je CCEE. Potrebno je rješenje u pregovorima u sukobu koji traje i koji ugrožava i kršćansku baštinu u Gorskom Karabahu.

Ljudi moraju biti u središtu odluka, a ne politički interesi, upozorili su europski biskupi.

Nakon što je Azerbajdžan osvojio Gorski Karabah tj. Artsakh kako ga zovu Armenci, više od 100 tisuća etničkih Armenaca izbjeglo je iz toga područja, koje prema međunarodnom pravu pripada Azerbajdžanu.

Potreban je „dijalog između Azerbajdžana i Armenije u nadi da će razgovori između dviju strana s potporom međunarodne zajednice dovesti do trajnog sporazuma kojim će se okončati humanitarna kriza“, poručili su biskupi i time ponovili poziv pape Franje.

U izjavi europskih biskupa nadalje se navodi da se CCEE nada „da će međunarodna tijela pronaći rješenje u pregovorima, koje jamči sigurnost prognanika i njihovo pravo na povratak u zemlje u kojima su odrasli u skladu sa svojom tradicijom te da će se poštovati međunarodne rezolucije u kojima se traži slobodan pristup Lačinskom koridoru.

Lačinski koridor, nazvan prema gradu Lačinu, jedina je asfaltirana cesta koja povezuje Armeniju i glavni grad Artsakha Stepanakert.

Vijeće Europskih biskupskih konferencija izričito traži zaštitu kršćanske baštine. Biskupi se pritom pozivaju na rezoluciju Europskog parlamenta iz 2022. godine, kojom se osuđuje uništavanje kulturne baštine Gorskog Karabaha. U rezoluciji se spominje 1456 armenskih spomenika, koji su nakon primirja 2020. došli pod nadzor Azerbajdžana i koji su oštećeni tijekom rata.

Europska unija u međuvremenu je u četvrtak najavila udvostručenje humanitarne pomoći Armeniji. Uz ranije odobrenih 5.2 milijuna eura, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je dodatnih 5.25 milijuna.

Von der Leyen je, također, Armeniji obećala pomoć u izgradnji infrastrukture. Odgovarajući gospodarski i investicijski plan predviđa investicije u ukupnom opsegu od 2.6 milijardi eura. Osim toga, EU namjerava odobriti dodatnih 800 tisuća eura za mjere uspostave povjerenja i „uravnoteženo“ medijsko izvješćivanje.

Za četvrtak je bio planiran susret azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva i predsjednika armenske vlade Nikola Pašinjana na inicijativu EU-a, na rubu sastanka europskih čelnika u Granadi u Španjolskoj, ali je Alijev otkazao sudjelovanje.

Sinod biskupa Armenske apostolske Crkve u utorak se sastao u sjedištu Majke Stolice Svetog Ečmijadzina, u blizini glavnog grada Armenije Erevana, pod predsjedanjem katolikosa Karekina II., da bi raspravljao o napetostima u Artsakhu. U srijedu su objavili zajedničku izjavu u kojoj su ponovno upozorili da je usljed agresije Azerbajdžana i izostanka djelovanja međunarodne zajednice, odnosno tobože savezničkih država, u opasnosti opstanak i same Armenije.

U izjavi se doslovce spominju „genocidne akcije“ Azerbejdžana, „prinudno preseljenje“ pučanstva Artsakha, „nečuveni zločini“ i „protuarmenska“ politika Azerbajdžana.

Reakcije međunarodne zajednice na zlodjela počinjena u Artsakhu više su nego razočaravajuće, poručili su čelnici Armenske apostolske Crkve. Upozorili su i na negativne posljedice politike sadašnje armenske vlade, koju smatraju naklonjenom Azerbajdžanu i koja po njima izaziva podjele unutar armenskog naroda.

Armenija, odnosno armenski narod ne smije postati sredstvo pogibeljnih političkih eksperimenata i pustolovina, upozorili su čelnici Armenske apostolske Crkve, ne navodeći dalje što time točno misle.

Biskupi su naposljetku zahvalili svima koji su pridonijeli zbrinjavanju i potpori više od 100 tisuća izbjeglica iz Artsakha te pozvali na nastavak pomoći.