Župa sv. Josipa, Zagreb–Trešnjevka

Početkom povijesti župe mogle bi se smatrati misije održane tijekom korizme 1934. godine za čitavu Trešnjevku i okolna naselja u dvorani Pučkog doma na Selskoj cesti koje su okupile velik broj vjernika te su zatražili izgradnju crkve i osnivanje župe za taj dio grada. Iste godine, odmah nakon misija, uvedeno je slavlje misa nedjeljom i blagdanima u dvorani Pučkoga doma, a svećenici su dolazili naizmjenično iz župa sv. Blaža i sv. Antuna Padovanskoga. U prosincu iste godine nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac povjerava vlč. Ivanu Gašpertu, kapelanu sv. Blaža, zadatak da pripremi sve potrebno za osnivanje nove župe za Trešnjevku.

Vlč. Ivan Gašpert 1935. godine pismeno je zamolio nadbiskupa koadjutora Alojzija Stepinca da nova crkva i župa budu posvećeni sv. Josipu, na što je dobio pozitivan odgovor. Osnovan je Odbor za gradnju crkve i Župe sv. Josipa.

Kamen temeljac za novu župu blagoslovio je 10. svibnja 1936. godine nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac. Tom svečanom događaju prisustvovalo je preko deset tisuća ljudi.

Početkom godine 1937. dovršena je dvorana koja je trebala služiti za privremenu crkvu. Iste godine 17. travnja nadbiskup Antun Bauer izdao je dekret kojim se osniva župa sv. Josipa.

Proslavu blagoslova župne crkve i otvorenja župe 20. lipnja 1937. godine predvodio je nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac i pritom izrekao svoju glasovitu propovijed u kojoj je između ostaloga rekao:

Povratak čovječanstva k Bogu jedini je izlaz iz ovog kaosa u kojem se svijet nalazi. A u tom poslu igraju najveću ulogu naše župe. (…) Živjeli radnici! To je bio treći natpis, koji sam opazio kad su ovo svetište stavili pod krov. I ja kličem danas: Živio pošteni rad! Živjeli pošteni naši radnici! Radnici naši, kojima nije uzor Marks, Lenjin i slični ljudi niskih moralnih kvaliteta, nego koji hoće da slijede onoga, koga je Crkva stavila i nazvala uzorom radnika – exemplar opificum, sv. Josipa!

Živjeli naši pošteni radnici, kojima nije ideal ljudsko društvo u kojem se strijelja i ubija bez suda i istrage, nego takovo ljudsko društvo, u kojem se svakome daje što mu po Božjoj pravdi pripada, bio on na vlasti ili podređen, velik ili malen. Živjelo kršćansko uređenje ljudskog društva! Za kršćansko pak uređenje tog društva borit će se i nova naša župa na Trešnjevci pod zaštitom sv. Josipa.

PROČITAJTE: Propovijed bl. Alojzija Stepinca kod blagoslova župne crkve i otvorenja Župe sv. Josipa na Trešnjevki, 20. lipnja 1937.

Prvim župnikom 16. lipnja te godine postaje vlč. Ivan Gašpert.

Tijekom komunističke vladavine Župa sv. Josipa doživjela je mnoga protivljenja i napade. Tako su komunističke vlasti 1949. oduzele sve matične knjige, dijelove župnog arhiva i indekse, a prvog župnika vlč. Gašeperta zatvorili u Staroj Gradiški. Nekoliko godina kasnije vlasti su se drugim metodama odlučile okomiti na župu oduzimajući veći dio zemljišta oko crkve te izgrađujući na tom prostoru razne objekte, neke od kojih i dan danas primjećujemo poput robne kuće koja velikim dijelom zakriva župnu crkvu.

Važna godina za župu je 1978. godina kada su je, usprkos neprijateljskom političkom okruženju, posjetili misionari Ante Gabrić i Majka Tereza te je nadbiskup Kuharić na spomen tog posjeta odredio da se svakoga 18. dana u mjesecu održi u crkvi sv. Josipa klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Uz samu crkvu devedesetih je izgrađen Dom sv. Josipa i zgrada župnog Caritasa koji je pružao pomoć izbjeglima i prognanima tijekom ratnih zbivanja.

Župa na Trešnjevki prošla je mnoge obnove tijekom godina, a njen interijer se korak po korak ispunjavao umjetničkim djelima: kip „Djevice siromaha“ poklonjen od belgijskog svetišta Banneux, lijevani kip Srca Isusova prof. Josipa Poljana, slika sv. Male Terezije i slika sv. Leopolda Mandića akademskog slikara Josipa Biffela. Župnu crkvu također uljepšava deset vitraža rađenih prema skicama akademskog slikara Branimira Dorotića.

Unatoč brojnim izazovima u njenoj povijesti župa je 2012. uspješno dočekala i svečano proslavila 75. obljetnicu osnutka, a svečanost je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

U utorak 3. prosinca 2019. zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je oltar i obnovljenu crkvu svetoga Josipa u Zagrebu. Posveta je bila u ozračju osamdesete obljetnice blagoslova prvoga oltara, glavne oltarne slike svetoga Josipa i crkvenih orgulja, koje je blagoslovio pomoćni zagrebački biskup Franjo Salis-Seewis, upravo na spomendan sv. Franje Ksaverskog, 3. prosinca 1939.

PROČITAJTE: Slavlje posvete crkve svetoga Josipa u Zagrebu

Župa na Trešnjevki prošla je mnoge obnove tijekom godina, a njen interijer se korak po korak krasio s umjetničkim djelima: kip „Djevice siromaha“ poklonjen od belgijskog svetišta Banneux, lijevani kip Srca Isusova prof. Josipa Poljana, slika sv. Male Terezije i slika sv. Leopolda Mandića akademskog slikara Josipa Biffela. Također treba spomenuti glavni, mramorni oltar sv. Josipa u koji su stavljene moći sv. Magnusa i Maksimusa.

Župa je poznata po brojnim molitvenim zajednicama za sve uzraste: Dječja zajednica Susret, Molitvena zajednica Marijina pohođenja Elizabeti, Neokatekumenski put, Obiteljska zajednica, Poslanici Milosrđa i Zajednica mladih. Važno je spomenuti i brojne zborove koji također uključuju sve generacije župljana od Dječjeg zbora Iskrice, Mješovitog zbora, Zbora Izvor, Zbora Sjaj do Zbora gospođa do Muškog vokalnog ansambla Iosephus.

PROČITAJTE TREĆI DIO: ŽUPE ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE POSVEĆENE SV. JOSIPU (3/5): KLINČA SELA – ZDENČINA