Ivan Miklenić: Pogledi u hrvatsku stvarnost
Zagreb (IKA)
U izdanju Glasa Koncila objavljena je nova knjiga naslovljena „Pogledi u hrvatsku stvarnost“ koja donosi uredničke komentare mons. Ivana Miklenića, objavljivane na stranicama toga katoličkog tjednika od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju u srpnju 2013. pa do zahuktavanja pandemije koronavirusne bolesti u kolovozu 2020.
Komentari sabrani u toj opsežnoj knjizi nose tri pečata: koncilski, domovinski i osobni, istaknuo je u predgovoru knjige sadašnji glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić. Koncilski jer „radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našega vremena, osobito siromašnih i svih koji trpe, jesu radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika te nema ničega uistinu ljudskoga a da ne bi našlo odjeka u njihovu srcu“. Glasovita je to rečenica pastoralne konstitucije Drugoga vatikanskoga koncila „Gaudium et spes“ čije je značenje utkano u svaki objavljeni komentar u katoličkom tjedniku koje upravo taj Koncil imaju u svojem imenu. Domovinski pak pečat treba čitati kao beskompromisnu ljubav prema hrvatskoj domovini kao daru Božjemu, njezinu istinskomu dobru i dobru svakoga čovjeka koji u njoj živi. Riječ je o ljubavi uz koju postaje jasnim sve ono što nagrđuje lice domovine: nečasne radnje, korupcija, krađa, promicanje štetnih ideologija, nepoštovanje žrtve hrvatskih branitelja, politički eksperimenti, poslušništvo i veleizdajnički čini…
Komentari imaju i snažan osobni pečat jer ih je do umirovljenja pisao glavni urednik Glasa Koncila, svećenik i novinar mons. Ivan Miklenić koji je četrdeset godina s Glasom Koncila hodio snivajući Crkvu u Hrvatskoj kao Crkvu oživotvorenja epohalne novosti koju je donio Drugi vatikanski koncil, a i Hrvatsku je snivao kao slobodnu, obećanu zemlju za sve njezine stanovnike. Komentari mons. Miklenića nisu nastali s pretenzijom da budu najpopularniji, najbolji, jedini… nego da budu plod istinske slobode i odgovornosti u poslanju koje je povjereno Glasu Koncila za Crkvu i društvo u Hrvatskoj.
Novoobjavljenoj knjizi prethode svesci „Okovana Crkva u Hrvatskoj“, „Crkva i Hrvatska u izazovima slobode“ i „Okovana Hrvatska“ koji zajedno tvore zaokruženu cjelinu autorovih promišljanja o suvremenim hrvatskim, društvenim i crkvenim prilikama. Sabiranjem tih tekstova među korice knjige još jednom se otvorio prostor za promišljanje o temama koje su ključne za razumijevanje hrvatske stvarnosti. Na taj način čitatelji dobivaju cjelovit uvid u izazove i promjene s kojima se hrvatsko društvo suočava(lo).