Budi dio naše mreže
Izbornik

Govor predsjednika HBK zadarskoga nadbiskupa Želimira Puljića na misi zahvalnici prigodom završetka službe nuncija Giuseppea Pinta u Hrvatskoj

Zagreb (IKA)

Zagrebačka katedrala, Bijela nedjelja, 28. travnja 2019.

Ovo liturgijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali u ozračju je Uskrsa i uskrsnih poruka, a povezano je i s oproštajem od predstavnika Svetoga Oca u našoj zemlji, apostolskog nuncija Giuseppea Pinta, koji se zbog zdravstvenih razloga nakon godinu i po dana služenja u Lijepoj Našoj vraća u Rim.

Mons. Giuseppe Pinto rođen je 1952. u Noci – biskupija Conversano Monopoli. U diplomatskoj službi Svete Stolice nalazi se još od 1984. U nuncijaturama Papua Nova Gvineja, Argentina, u Državnom tajništvu, te kao nuncij u Senegalu, Maliju, Gvineji Bisau i u Capo Verde, u Mauritaniji, u Čileu, i na Filipinima odakle je došao u Hrvatsku, 9. rujna 2017.

Oproštaj od apostolskog nuncija lijepa je prigoda prisjetiti se važnosti predstavnika Svetoga Oca u nekoj zemlji. Jer, Sveta Stolica kao država s Papom na čelu, subjekt je međunarodnoga prava. Ona danas ima diplomatske odnose sa 183 države svijeta. Njezinu diplomaciju, koja je među starijima, treba shvaćati na dvije razine: Onu koja predstavlja Vatikansku Državu (Stato della Città del Vaticano, SCV), i onu širu kao moralni i duhovni autoritet u međunarodnoj zajednici.

Papa Pavao VI. opisao je nuncijevu službu na tri razine (1969.):

  • Na diplomatskoj kod država ili organizacija gdje predstavlja Svetu Stolicu;
  • na crkvenoj ravni gdje povezuje biskupije s institucijama Svete Stolice;
  • i treća ravan tiče se ekumenskih odnosa s drugim kršćanima i međureligijskog dijaloga s nekršćanima.

U središtu nuncijeve diplomatske aktivnosti jest čovjek, njegovo dostojanstvo i prava bez obzira na rasu, kulturu ili vjeru. Nuncijeva služba i uloga odvija se i na polju međunarodnih odnosa gdje nasuprot ratu Sveta Stolica vjeruje u snagu dijaloga i pregovora, pa otklanja i osuđuje svaki oblik nasilja.

Smatram važnim i korisnim u ovoj prigodi oproštaja s mons. Pintom istaknuti da je hrvatski narod imao dobre odnose sa Svetom Stolicom, još od onih prvih kontakata hrvatskih vladara u devetom stoljeću. Premda je današnja Republika Hrvatska mlada suverena država, nositelj njezine suverenosti, hrvatski narod, ima stare korijene koji nas vode do „stoljeća sedmoga“. U tom vidu u studenom prošle godine, u prigodi našeg pohoda Ad limina postavili smo u sakristiji bazilike Sv. Petra u Vatikanu ploču koja nas vodi na početke našeg pokrštenja (641.), kao prvoga od slavenskih naroda, preko pape Ivana VIII. koji blagoslivlja kneza Branimira i njegov narod (879.) i Grgura VII. koji šalje krunu kralju Zvonimiru (1076.), do svetog Ivana Pavla II. koji je u siječnju 1992. godine priznao neovisnost RH, što je bila kruna dobrih višestoljetnih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske.

U nizu napretka dobrih odnosa između Svete Stolice i RH bit će upisano i Vaše ime, preuzvišeni gospodine apostolski nuncije mons. Giuseppe Pinto, jer ste svojom tihom, ali aktivnom nazočnošću pridonijeli na sve tri spomenute ravni, diplomatskom, crkvenom, ekumenskom i međureligijskom duhu i ozračju u našoj zemlji u kojoj ste predstavljali Svetu Stolicu.

Hvala Vam što ste posredovali u brojnim susretima naših državnih i crkvenih delegacija sa Svetim Otcem i predstavnicima dikasterija Svete Stolice, kao i za organizaciju u prigodi dolaska visokih predstavnika Svete Stolice u našu zemlju. Posebice hvala Vam što je za vrijeme vašeg boravka i rada u našoj zemlji Hrvatska biskupska konferencija dobila trojicu novih članova: mons. Petra Palića, mons. Milana Stipića i mons. Ivana Ćurića.

Dok Vam od srca zahvaljujem uime biskupa, svećenika, Bogu posvećenih osoba i puka Božjega za Vašu tihu i aktivnu nazočnost među nama, želim Vam brzi zdravstveni oporavak i blagoslovljen Vaš daljnji rad. Prenesite Svetom Ocu i Vašim poglavarima našu zahvalnost za dar Vašega služenja u Hrvatskoj.

Neka Vas Gospodin blagoslovi i čuva!

✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije

Zagrebačka katedrala, 28. travnja 2019.