Građanska inicijativa Milan Šufflay podnijela kaznenu prijavu zbog ratnih zločina u Ceriću, Marincima i Nuštru

Iz Inicijative su priopćili da su prijavljeni:

1. Dušan Lončar,  general JNA, zapovjednik (komandant) 11. slavonsko- baranjskog korpusa Srpske vojske krajine
2. Ilija Kojić, pripadnik „Službe državne bezbednosti Srbije“, ministar obrane u takozvanoj „Vladi srpske oblasti Slavonija Baranja i zapadni Srijem“ od 25. rujna 1991. do 26. veljače 1992.
3. Borislav Bogunović, ministar unutarnjih poslova u takozvanoj „Vladi Srpske oblasti Slavonija Baranja i zapadni Srijem“ od 25. rujna 1991. do 26. veljače 1992.
4. Zapovjednik 252. Oklopne brigade JNA iz Kraljeva od rujna 1991. do povlačenja zbog zločina u Nuštru i Marincima
5. Zapovjednik 3. proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA od 1. listopada 1991. do sredine 1992. zbog zločina u Ceriću
6. Zapovjednik 2. oklopnog bataljuna 1. proleterske mehanizirane brigade JNA u razdoblju od 1. listopada 1991. do sredine 1992. -zločini u Ceriću
7. Neidentificirani niže rangirani zapovjedni kadar postrojbi JNA, i drugih postrojbi srpskog agresora te neidentificirani neposredni izvršitelji navedenih ratnih zločina.

Osim navedenih, članovi Inicijative identificirali su te uz kaznenu prijavu dostavili i popis pet niže rangiranih osoba iz neprijateljskih postrojbi, koji su mogući počinitelji navedenih ratnih zločina ili sigurni očevidci.

U priopćenju se navodi da prijavljeni „protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata, Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, kao odgovorne osobe i zapovjednici postrojbi, iako su znali da njima podređeni nezakonito postupaju, neovlašteno lišavajući slobode, pljačkajući, zlostavljajući i ubijajući civilne osobe, nisu poduzeli mjere da takva nezakonita postupanja spriječe i suzbiju, te počinitelje zlodjela osude i kazne“.

Također, navodi se da su „kršeći odredbe Haaške konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju ratnih sukoba dopustili“ „razaranja zgrade katoličke crkve Duha Svetoga u Nuštru, miniranje do temelja katoličke crkve svete Katarine u Ceriću, rušenje tenkovima katoličke crkve Male Gospe u Marincima, topničko i zrakoplovno bombardiranje dvorca Gooseau-Khuen-Bellasi u Nuštru“.

Kao treća kazneno-pravna osnova za prijavu navodi se „masivno, prekomjerno granatiranje naselja Nuštar u razdoblju od kolovoza 1991. do siječnja 1992.“

„Naselja općine Nuštar, Cerić, Marinci i Nuštar su tijekom agresije Srbije, JNA i pobunjenih Srba bila izložena bestijalnim zločinima otvorene mržnje prema svemu i svima koji se opiru ideji velike Srbije. Naselja Cerić i Marinci su okupirana, a Nuštar se obranio od višekratnih pokušaja okupacije. Sva tri naselja pretrpjela su ogromne ljudske žrtve i materijalna razaranja. Naselja Cerić i Marinci su temeljito srušena i opljačkana.

Tijekom agresije i okupacije velikosrpski agresori su počinili monstruozna djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Na teritoriju općine ubijeno je 59 civilnih osoba, od kojih 13 žena. Po monstruoznosti se izdvajaju slučajevi: kastriranja, dekapitiranja, vuče automobilom do smrti, rezanja motornom pilom do smrti, premlaćivanja do smrti, zakapanja tijela u stajski gnoj zajedno sa životinjskim ostacima…

Zahtijevamo od DORH-a da nakon 30 godina konačno privede kraju predistražne radnje MUP-a RH, te odmah pokrene proces službene istrage i podizanja optužnica“, poručili su iz Inicijative.

Također su pozvali „Milorada Pupovca, predvodnika Srpskog Narodnog Vijeća, i Borisa Miloševića, potpredsjednika hrvatske Vlade, da svojim utjecajem unutar srpske zajednice u Hrvatskoj, te poznanstvima s utjecajnim osobama u Republici Srbiji, pomognu identificiranju za sada nam nepoznatih, te dostupnosti poznatih zapovjednika postrojbi JNA i četnika, koji imaju saznanja o počiniteljima ili ih se osnovano sumnjiči za 59 civilnih žrtava ratnih zločina na teritoriju općine Nuštar“.