Grkokatolička liturgija u Krašiću trećega dana devetnice uoči Stepinčeva

U homiliji, mons. Stipić je na početku pozvao okupljene vjernike da razmišljaju o blaženom Alojziju te da razmotre njegov nemjerljivi trag koji je ostavio u povijesti našeg hrvatskoga naroda i katoličke Crkve na ovome prostoru.

Stepinac je simbol progonstva cjelokupne Katoličke Crkve od strane totalitarnih režima

„Život blaženoga Alojzija Stepinca nas potiče na razmišljanje o mučeništvu kao o načinu služenja Kristu. Nadaleko je poznata poslovica još iz doba prvih kršćana koja kaže: Krv mučenika sjeme je novih kršćana. Naš blaženik rođen je ovdje u Krašiću gdje je proživio svoje djetinjstvo i mladost. On je usvojio kršćanski odgoj od svoje obitelji te upio duh evanđelja koji je kasnije produbljivao kroz odgoj u bogosloviji i kroz svoj svećenički i biskupski poziv. Ovakav odgoj pomaže čovjeku nasljedovati Krista jer ga na kršćanske ideale uče roditelji koji tako žive. U svom životu blaženi Alojzije je gradio duh asketskog i kršćanskog života posebno se odlikovao darom poslušnosti prema svetoj Crkvi. Bez obzira na roditeljski odgoj život u vjeri i istinsko nasljedovanje Krista  i njegove Crkve isključivo je osobni izbor koji je određen našim osobnim nutarnjim temeljnim opredjeljenjem takozvanom „optium fundamentalis“ kada se mi sami odkučujemo jesmo li s Kristom ili bez njega“, istaknuo je vladika Stipić.

Propovjednik je potom podsjetio koliko je naš Blaženik bio bogat apostolskim žarom za širenje Kristove radosne vijesti.
„To se vidi u mnogim njegovim djelima osobito u osnivanju mnogih župa i otvaranju mnogih samostana. Blaženi Alojzije je znao da crkva raste ako njezini članovi, a osobito kler vrše apostolsko poslanje pastorala, karitativnog djelovanja i apostolat molitve. Ovo je dubok i jasan primjer mladim svećenicima današnjice da gorljivo vrše navještaj Božje riječi, da još gorljivije čine karitativna djela ljubavi te da najgorljivije da žive duh molitve i istinitog sjedinjenja s Kristom“, rekao je mons. Stipić.

Nakon toga progovorio je o Stepinčevu mučeništvu odnosno činjenici da je svoj život blaženi Alojzije završio mučeničkom smrću i to mučeništvom koje nije bilo trenutno nego dugotrajno, kroz poniženja, zatvaranja, oduzimanja svih prava i na kraju preranom smrću.

„On je simbol progonstva cjelokupne Katoličke Crkve u našem narodu od strane totalitarnih režima.  Mučeništvo je dar koji Bog daje posvećenim dušama. Ukoliko smo za života činili dobro, živjeli po evanđelju i čvrsto vjerovali Kristu kao svome učitelju i spasitelju, ako bude Božja volja možda za nagradu dobijemo mučenički vijenac. Od svojih svećenika, blaženi kardinal Alojzije imao je velike zahtjeve, tražio je od njih asketski život u skromnosti, jednostavnosti i istinskoj pobožnosti. Što je najvažnije, sve što je od vjernika i svećenika tražio sve je iskreno i s ljubavlju sam činio“, rekao je vladika Stipić.

Smatrao je da su grkokatolici dragocjen dio Katoličke Crkve u Hrvatskoj i da ih treba čuvati

Potom je pojasnio odnos blaženog Alojzija Stepinca kao rimokatolika prema subraći grkokatolicima.
„Radilo se o odnosu ispunjenom ljubavlju i pažnjom. Bio je čvrsto svjestan kako su grkokatolici dragocjen dio Katoličke Crkve u Hrvatskoj i kako ih treba čuvati, bodriti na opstanak i pomagati im u svakom pogledu.  Posebno je bio blizak sa grkokatoličkim vladikom Jankom Šimrakom koji je također nakon Drugog svjetskog rata bio zatvaran i umro zbog posljedica progonstva i torture.  Kardinalova bliskost sa grkokatolicima bila je očita u mnogobrojnim pohodima naše biskupije i susretima sa našim svećenicima i vjernicima. On je odrastao u Krašiću, blizu biskupskog imanja i Crkve blagovijesti u Pribiću što je udaljeno jedno od drugoga samo dva kilometra. I uvijek su tradicionalno krašićanci išli u Pribić na proštenje na Gospin otočić kao i ljudi iz Pribića ovdje. Ljudi koji čeznu za Kraljevstvom Božjim uvijek će naći zajedništvo i uvijek će biti jedni drugima bliski jer im je svima zajednički interes i cilj, a to je Isus Krist naš spasitelj“, istaknuo je grkokatolički biskup, te potaknuo svoje, grkokatoličke, svećenike da njeguju dobar odnos i suradnju sa svojom rimokatoličkom subraćom.

„Također, rimokatoličke svećenike potičem da se trude objasniti svojim vjernicima tko su grkokatolici, kolika je njihova važnost i uloga u bogatstvu Katoličke Crkve“, kazao je Stipić.

Naučimo nove generacije mladih ljudi da vrednuju svetost i važnost obitelji i roditeljstva

Nakon toga se progovorio o zabrinjavajućoj ovogodišnjoj demografskoj slici našega naroda i naše domovine koja je vidljiva u rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovništva.

„Mnoga sela su opustjela, a nažalost i urbane sredine doživljavaju depopulaciju što zbog umiranja pretežito staračkog stanovništva, što zbog velikog iseljavanja, kojeg u ovolikoj mjeri, nije bilo u Hrvatskoj još od vremena osmanlijskog osvajanja. Draga braćo i sestre, najveća sreća za čovjeka je sretna i skladna obitelj u kojoj stoluje Božja ljubav, dobrota i solidarnost. Vratimo dostojanstvo našim obiteljima, očevima, majkama i djeci. Naučimo nove generacije mladih ljudi da vrednuju svetost i važnost obitelji i roditeljstva. Mladi ljudi rijetko ulaze u brak, ako uđu, onda je to u zrelim godinama te im je problem podići potomstvo. Stoga su mnogobrojni parovi bez djece ili sa samo jednim djetetom. Raspadi brakova su nažalost redovita pojava. Nasilje u obitelji i omalovažavanje bračnih partnera također. To su tragedije naše današnjice, a krivci za to su oni koji su današnje generacije naučili krivim i lošim životnim vrijednostima“, istaknuo je Stipić.

Ukazao je na mnoge zlonamjerne pojedince u medijima ili na društvenim mrežama koji otvoreno ponižavaju obiteljski način života, kršćanske vrline te vjeru i tradiciju koji su nam naši preci krvlju svojom sačuvali.

„Naravno, ukoliko želimo promijeniti svijet oko sebe najprije sebe same trebamo vratiti na Božji put u poniznosti, skromnosti i jednostavnosti. Mi kršćani trebamo prvi učiniti korak prema Kristu i prema promjeni svoga života. Budući da su se mnogi vjernici pokazali kao loši svjedoci Krista i njegova evanđelja ne možemo se oteti dojmu kako smo upravo mi kršćani svojim neadekvatnim svjedočanstvom i lošim nasljedovanjem evanđelja u mnogomu krivci za nevolje s kojima se danas susrećemo“, rekao je mons. Stipić.

I najveći tužitelji i krvnici mogu doživjeti obraćenje i dodir Božanske svjetlosti

Nakon toga, ukazao je na tešku svakodnevicu kojom smo opterećeni, poskupljenjima energenata, kao i na situaciju u Ukrajini.

„Veliko poskupljenje energenata i nesklad u cjelokupnom svjetskom gospodarstvu veliki je problem za cijeli svijet. Mnogi ljudi će doći u stanje neimaštine i tada se moramo kao Crkva pokazati svojom solidarnošću i otvorenom rukom za svakoga brata čovjeka. Molimo se braćo i sestre za mir na teritoriju Ukrajine i u cijelom svijetu. Žalosno je kad se umjesto dogovora koristi rat kao sredstvo za postizanje ciljeva.  Osobito je strašno kada velike svjetske sile svoje interese žele postići preko leđa manjih i nezaštićenih naroda čemu smo često svjedoci nekoliko posljednjih desetljeća“, istaknuo je propovjednik i dodao: „Ne postoji ljudsko srce koje Božja ljubav ne može promijeniti. Samo trebamo svi dobrog samaritanca koji će nam tu Ljubav navijestiti“.

„Ako pročitamo najnoviju knjigu “Svjedok Stepinčeva glasa svetosti“ vidjet ćemo kako i najveći tužitelji i krvnici mogu doživjeti obraćenje i dodir Božanske svjetlosti samo, ako blizu sebe imaju pravoga kršćanina koji će svojim životom posvjedočiti Krista i njegovu božansku Ljubav“, zaključio je mons. Milan Stipić, vladika križevački.

Nakon mise uslijedio je obred grličenja vjernika po zagovoru svetoga Blaža, zaštitnika grla, kao i obilazak i molitva u Spomen domu bl. Alojzija Stepinca te prigodna zakuska za sve hodočasnike u šatoru – uz čaj, kuhano vino i krašićke kobasice.