Obuhvaćalo je različita mjesta u Italiji od Orvieta, Padove pa do Asiza. No, središnje mjesto hodočašća bio je Rim i Vatikan. Tako su hodočasnici imali prigodu vidjeti mnoga svetišta koja su od iznimne važnosti za katoličku vjeru, ali i europsku i svjetsku kulturu.

Na hodočašće se krenulo u večernjim satima. Hodočašće je trebalo početi 26. veljače, međutim, zbog vremenskih nepogoda koje su pogodile cijelu Hrvatsku i onemogućile promet zbog snijega, odgođeno je za dan poslije.

Tijekom cijeloga hodočašća hodočasnike je vodio kroz Italiju vodič Slavo Mandurić. Hodočasnici su na putu prema Rimu svratili u talijanski gradić Orvieto u kojem su imali priliku upoznati se s drevnom etrušćanskom kulturom, kao i sa velikim kulturnim nasljeđem grada Orvieta. Hodočasnici su se upoznali s najpoznatijim znakom Orvieta, a to je velika katedrala iz četrnaestog stoljeća koja je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, a do nje su se hodočasnici popeli uz pomoć uspinjače jer se grad nalazi na brdu. Unutar katedrale u Orvietu hodočasnici su imali priliku imati i misu koju je predvodio studentski kapelan don Ivan Terze.

Nakon Oriveta hodočasnici su došli u Rim. Idućega dana hodočasnici su posjetili Svete stube na kojima su se na koljenima popeli do vrha. Potom su išli u kapelu sv. Venancija u kojem se čuvaju ostatci salonitanskih mučenika uključujući i kosti sv. Duje, zaštitnika grada Splita. U toj kapeli hodočasnici su imali priliku čuti o hrvatskoj povijesti i povezanosti Hrvata s Rimom, koja dokazuje staru povijest hrvatskoga naroda. Nakon toga posjetili su Papinsku baziliku sv. Ivana Lateranskog koja je glavna katedrala u Rimu i ujedno najstarija crkva u svijetu. Nakon toga je bila pauza za ručak, te posjet Piazzi Navona na kojoj se nalazi fontana s četiri rijeke i egipatskim obeliskom u sredini. Tu su hodočasnici čuli o različitim kulturnim obilježjima Rima.

Potom je slijedio ulazak u Panteon koji je izgradio Marko Agrippa. Iako je Panteon originalno bio rimski hram, sada je crkva te se u njemu služi misa. Posebnost Panteona je to što je u njemu sahranjen veliki renesansni umjetnik Rafael.

Završetak dana hodočasnici su proveli posjetivši Zavod sv. Jeronima te su tamo imali misu. Zavod sv. Jeronima dao je izgraditi papa Siksto V. koji je podrijetlom bio s hrvatskih prostora. U tom Zavodu školovali su se mnogi hrvatski svećenici.

Trećega dana hodočašća išlo se u Vatikan. Tu se prvo ušlo u Papinsku baziliku sv. Petra u kojem su hodočasnici imali misu koju je u kapelici predvodio don Ivan Terze. Nakon toga su hodočasnici razgledali baziliku sv. Petra te učili o njezinoj umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti. Imali su priliku vidjeti remek djelo Pietà koju je napravio Michelangelo kao i grob prvoga pape, sv. Petra apostola. Potom su se imali priliku popeti na vrh kupole bazilike sv. Petra.

Potom su hodočasnici išli prema Anđeoskoj tvrđavi koju ju dao izgraditi rimski car Hadrijan koja je originalno služila kao rimski mauzolej. Međutim, kasnije je služila mnogim papama kao utočište u kojima su se krili pred progone. Nakon toga posjetili su Papinsku baziliku sv. Pavla izvan zidina. U toj se bazilici nalaze okovi u kojima je bio okovan sv. Pavao, kao i njegov grob. Potom je uslijedio obilazak Papinske bazilike sv- Marije Velike. Završetak dana hodočasnici su proveli u crkvi sv. Križa u kojoj se nalaze relikvije Kristova križa kao i kopija Torinskog platna.

Idućeg dana posjetila se crkva sv. Petra u okovima u kojoj se nalaze okovi sv. Petra, ali i kip Mojsija koju je dao napraviti Michelangelo na grobu pape Julija II. Osim toga u toj crkvi se nalazi i nadgrobni spomenik hrvatskom minijaturistu Juliju Kloviću.

Potom su hodočasnici prošetali antičkim središtem Rima u kojem su imali priliku vidjeti Kolosej, rimski forum i Trajanov stup. Nakon toga su posjetili Oltar domovine iza kojega se nalazi bazilika koja je posvećena sv. Mariji u kojoj se nalazi grob posljednje bosanske kraljice Katarine Kosače-Kotromanić. Tu su hodočasnici imali još jednom priliku upoznati se s tragovima hrvatske povijesti u Rimu. U toj se bazilici nalazi i slika sv. Ivana Kapistrana koji je oslobodio Beograd od Turaka kao i kipić malenoga Isusa. Potom su hodočasnici išli u najveće katakombe na svijetu, katakombe sv. Kalista. Na tom mjestu je sahranjen velik broj kršćana. Nakon toga hodočasnici su imali misu u kapelici iznad katakombi koju je predvodio don Ivan Terze. Toga dana posjetili su i poznatu Fontanu di Trevi te Španjolski trg.

Posljednjega dana hodočasnici su posjetili mjesto u kojem je sv. Franjo osnovao svoj red, Asiz. Hodočasnici su imali priliku posjetiti središnju crkvu franjevačkoga reda gdje je smještena originalna kapelica u kojoj su bila smještena braća sv. Franje. Posjetili su također grob sv. Franje u Papinskoj bazilici sv. Franje kao i grob sv. Klare. Osim toga, hodočasnici su imali priliku vidjeti grob blaženog Carla Acutisa. U svetištu sv. Franje Asiškoga hodočasnici su imali i misu.

Potom su posjetili svetište i grob sv. Leopolda Bogdana Mandića. Nakon toga, kao posljednja stanica hodočašća bilo je svetište sv. Antuna Padovanskog u Padovi gdje su hodočasnici vidjeli relikvije sv. Antuna; njegov jezik, glasnice i donju čeljust. Na kraju su se hodočasnici uputili prema domovini i vratili u ranim jutarnjim satima u Split.