Četrdesetak svećenika, zajedno s biskupima Zdenkom Križićem i umirovljenim Milom Bogovićem, najprije su u crkvi slavili misu, kojom su zahvalili Bogu za dar Gospićko-senjske biskupije, ali i prosili Majku Božju od Krasna za zagovor u svakodnevici, kako je u uvodu istaknuo mons. Križić, pozvavši svećenike kao “proštenjare” – što je drugi izraz za hodočasnike – da mole također oproštenje za sebe i za svoje vjernike kojima su poslani sakramentalno praštati grijehe.

Umjesto uobičajene propovijedi odnosno homilije, biskup Križić je, kao i prošle godine, održao svojevrsno izlaganje o temi “Marija u spisima otaca”, s naglaskom na brojne hereze s kojima su se crkveni oci prvih stoljeća kršćanstva borili. Biskup je najprije opisao četiri “područja borbe”: židovski ambijent, različiti gnostici, poganski filozofi i teolozi te još neke hereze toga vrjemena. U nastavku je izložio odgovor crkvenih otaca na navedene zablude, i to s obzirom na Utjelovljenje, na Marijino bogomaterinstvo te na njezino djevičanstvo, istaknuvši kako oci prije svega naglasak stavljaju na Misterij, temeljeći svoje argumente i na Riječi Božjoj i na logici razuma.

U završnom dijelu izlaganja, mons. Križić je podsjetio kako Sv. Irenej Mariju naziva “braniteljicom”, što je karakterističan naziv za Duha Svetoga – “parakletos”, “jer i Marija kao majka brani Isusovu braću i sestre. U tom vremenu otaca, negdje oko 250. godine nastaje i molitva: ‘Pod obranu se tvoju utječemo sveta Bogorodice’, što je prvi zapis u kojem se pojavljuje ime Bogorodica”, podsjetio je biskup te izlaganje zaključio riječima Sv. Augustina – koji “naglašava kako su i Marija i Crkva: Majka Kristova, jer i Crkva rađa Kristove udove, a potom ističe da svaki kršćanin može postati Majka Kristova ako dopusti da se Božja Riječ utjelovi u njemu” – i Sv. Ambrozija, koji, komentirajući Isusove riječi “još blaženiji oni koji slušaju Božju riječ i vrše je” i Marijin “Veliča”, govori vjernicima: “Blaženi ste i vi koji ste čuli i povjerovali. Koja god duša uzvjeruje, začinje i rađa Božju Riječ i priznaje njezina djela. Neka u svakom bude Marijina duša da veliča Gospodina. Neka u svakom bude Marijin duh da se raduje u Bogu. Premda je samo jedna Kristova majka po tijelu, ipak je Krist plod sviju po vjeri, jer svaka duša prima Riječ Božju ako bez grijeha i bez mana čuva neporočnost i čistoću. Dakle, koja god duša uzmogne biti takva, ona veliča Gospodina kao što je i Marijina duša veličala Gospodina i njezin se duh radovao u Bogu Spasitelju”. Završno je biskup molitveno dodao: “Neka se i ova naša prisutnost u ovom Marijinom svetištu pridruži njezinu veličanju Gospodina, i neka ovo bude naša zahvalnost Mariji kao majci i zaštitnici naše biskupije”.

Na početku drugog dijela susreta, koji je ujedno svojevrstan nadomjestak za redovite međudekanatske sastanke poslije Uskrsa, mons. Križić je svećenicima iznio neke točke s nedavno održanoga sastanka Prezbiterskoga vijeća: izlazak DVD-a o štovanju Majke Božje u Gospićko-senjskoj biskupiji, pod nazivom “Lička Majka od utjehe”; slavlje svetkovine sv. Vida u Rijeci i proslava 50. obljetnice Riječke nadbiskupije (15. 6.); Svećenički dan Riječke metropolije, koji će se održati u Gospiću i na Udbini (25. 6.); uvođenje novog godišnjeg susreta pojedinih dekanata s biskupom, uz predaju parica; zajedničke duhovne vježbe svećenika svake tri godine.

Zatim je generalni vikar Marinko Miličević svećenike izvijestio o nekim pojedinostima predviđenoga programa za dogodišnje biskupijsko hodočašće u Rim u povodu 20. obljetnice osnutka Gospićko-senjske biskupije. Slijedio je rekreativni dio susreta, uz razgovor, pripremu roštilja i zajedničko blagovanje u dvorani kuće pored svetišta.