Hrvatski biskupi pohodili potresom oštećenu zagrebačku katedralu

Biskupe je ispred zagrebačke prvostolnice dočekao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sa suradnicima. U obilasku katedrale, zaustavili su se pred grobom bl. Alojzija Stepinca i zajedno molili zagovor hrvatskoga blaženika, a kardinal Bozanić najavio je da će se na Stepinčevo 10. veljače slaviti misa na trgu ispred katedrale u 17 sati.

Zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško nakon molitve obratio se biskupima, rekavši da „ova katedrala podupire naše živote, a sada je došlo vrijeme da i mi podupremo nju“. Istaknuo je i da je to mjesto koje je mnogima davalo snagu i utjehu te da mnogi vjernici s čežnjom gledaju na ranjenu katedralu i iščekuju ponovno okupljanje.

„Ove skele koje danas promatramo imaju svoju duboku i duhovnu razinu značenja pa molimo da, kao Crkva, ne klonemo jer nas uvijek podupire ono isto što je podupiralo i našega blaženika u njegovoj službi. Različiti komadići ove skele, kažu da ih je točno 24 820 dijelova, upućuju i na razne vjernike“, rekao je biskup Šaško.

„Htio sam izračunati koliko ima komada kamena u katedrali. Vjerujem da ih ima nekoliko milijuna koliko je i nas hrvatskih vjernika pa smo, u tom smislu, svi ugrađeni u ovaj duhovni dom. Ali mislimo i na ono što je naš prolazni život, da smo ugrađeni u stvarni život naše Crkve i našega naroda“, rekao je mons. Šaško.

Govoreći o blaženikovoj prisutnosti, biskup Šaško je rekao da je bl. Alojzije sigurno tu i da je ovo mjesto ostalo živo i nakon potresa. „Možda se čini da je grob prekriven, međutim upravo svojom prisutnošću i poveznicom koja nosi molitvu najviše otkriva. I ovdje je prisutnost Gospodina po blaženikovoj svetosti. Vjerujem da ovo što vidimo zorno ispunja ne samo naše oči i dušu. Vjerujem da iz svake ranjenosti gledamo ono što Gospodin povija i osjećamo njegovu blizinu. Vjerujem da i mi po toj utjesi, kao što kaže sv. Pavao, možemo tješiti i druge. Ostanimo u zajedništvu. Ovo je mjesto gdje je tako vidljiva Crkva, vidljivo zajedništvo i ljepota jedinstva“, poručio je mons. Šaško.

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić komentirao je stanje zagrebačke prvostolnice te istaknuo da je jedno vidjeti katedralu na televiziji, a uživo nešto sasvim drugo.

„Ovo je stravično. Ne mogu vjerovati da se ovako nešto moglo dogoditi. Ali, vjerujem da i razrušena, ranjena katedrala još više povezuje, okuplja i domovinsku Crkvu i vjernike širom svijeta. Građena je godinama i bit će obnavljana godinama. Svatko će dati svoj doprinos i molitvama i materijalno da naša katedrala ponovno bude lijepa, ponosna i simbol ne samo grada Zagreba nego i Hrvatske“, istaknuo je nadbiskup Barišić.

Govoreći o nedaćama koje su pogodile ovo područje, mons. Barišić je rekao da svaka kriza rađa nešto novo. „U katedrali je i grob bl. Alojzija Stepinca koji će nas još više povezati i duhovno ojačati da možemo izdržati u ovim nevoljama jer Gospodin daje dovoljno snage da se može iznijeti križ do vrha i preko križa nadam se u ljepšu budućnost. Svaka kriza rađa nešto novo, a iz ovoga se mora roditi nešto novo, bolje nego što smo imali. Vjerojatno ćemo tako u retrospektivi vidjeti i ove događaje koje sada ne razumijemo, ali bit će nam jasnije kasnije“, zaključio je nadbiskup Barišić.

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić istaknuo je da je potresen viđenim, prokomentiravši da katedrala i Nadbiskupski dvor izvana ne izgledaju toliko oštećeni, a pravi razmjeri štete vide se tek u unutrašnjosti građevina.

„To je jedna velika tragedija. No, daj Bože da nas ona dodatno ujedini da budemo solidarni i da se izvuče iz ovoga što je moguće bolje. Potrebno je razmišljati o obnovi u budućnosti. Osjećam da smo svi pozvani biti podrška Zagrebačkoj nadbiskupiji jer su ovdje enormne štete nastale uslijed potresa na katedrali, Nadbiskupskom dvoru, drugim središnjim nadbiskupijskim ustanovama i brojnim župnim crkvama. Jednako tako i Sisačkoj biskupiji“, rekao je mons. Hranić, zaključivši da su pred nama godine obnove.

Vrhbosanski nadbiskup koadjutor Tomo Vukšić istaknuo je da su ga viđene štete podsjetile na ratne godine u Bosni i Hercegovini gdje je puno crkava stradalo ne od potresa, nego od druge vrste potresa i ljudske zlobe.

„Ali i ove štete su na svoj način prilika da svi sebi posvijestimo da život donosi iskušenja i kroz iskušenja dokazujemo vjernost Crkvi, Bogu, kulturi i tradiciji. Ova katedrala simbolizira i vjeru, i kulturu, i tradiciju, i narod i Crkvu pa ćemo, obnavljajući katedralu, zapravo obnavljati i evangelizirati sve to i postajati svetiji, i bolji i ljepši zajedno s ovom katedralom“, poručio je nadbiskup Vukšić.