„Prijedlog Vlade ne rješava ključno pitanje – političku apatiju hrvatskih birača“, rekao je prof. Jurić.

„Građani su izgubili vjeru u sposobnost političkih institucija da donose pozitivne promjene i rješavaju njihove probleme. Nadalje, tu je i faktor korupcije i nedostatka transparentnosti, koji je osobito demoralizirajući faktor budući da prevladava percepcija da političari ne djeluju u interesu javnosti“, poručio je, između ostaloga.

Među manjkavosti sadašnjeg izbornog sustava, dr. Jurić ubraja i „prezastupljenost manjina“, a još je, kako kaže, važnija kronična podzastupljenost hrvatske dijaspore koja s iseljavanjem biva sve brojnija, „a istodobno je broj birača u dijaspori sve manji, kao i interes za izbore u Hrvatskoj“.

„U Njemačkoj je na hrvatskim parlamentarnim izborima 2020. glasovalo samo 2103 glasača, što je na više od 300 tisuća osoba s pravom glasa izlaznost od 0,7 posto“, ustvrdio je sugovornik. Tu je i problem sve većeg nerazmjera između broja birača na listama i njihovog stvarnog broja.

Sugovornik je iznio i neka temeljna načela za bolji model izbornih jedinica. On bi trebao „težiti osiguranju jednake zastupljenosti građana“ te „odražavati regionalnu raznolikost“.

„Aktualni predloženi model pak povezuje nespojive regije, zbog čega su ga brojni kritičari okarakterizirali kao model ‘frankenštajnskih’ izbornih jedinica“, rekao je. U svakom slučaju, „idealan model izbornih jedinica trebao bi biti rezultat široke rasprave, uključujući stručnjake, političke stranke, civilno društvo i građane“.

„Po meni je model obveznoga glasovanja kao u Belgiji ili Australiji dobro rješenje, a još bolje je uvođenje modela tzv. ‘digitalne demokracije’“, poručio je dr. Tadić u intervjuu za Glas Koncila.