ISUS KRIST - IZVOR NADE ZA HRVATSKU
"Ima li nade za Europu?" naslov je predavanja koje je u sklopu posljednje ovogodišnje tribine "Ususret sv. Vlahu" u četvrtak 20. siječnja u dvorani Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku održao zagrebački nadbiskup Josip Bozanić
Dubrovnik, 21. 1. 2000. (IKA) – “Ima li nade za Europu?” naslov je predavanja koje je u sklopu posljednje ovogodišnje tribine “Ususret sv. Vlahu” u četvrtak 20. siječnja u dvorani Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku održao zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Uz dubrovačkog biskupa Želimira Puljića predavanju su bili nazočni i najviši predstavnici mjesne vlasti među kojima i župan dubrovačko-neretvanski Ivan Šprlje te dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović.
Nadbiskup Bozanić u svom je predavanju govorio o Drugoj europskoj sinodi biskupa održanoj od 1. do 23. listopada protekle godine u Vatikanu. Godine 1989. nakon brojnih previranja u Europi su probuđene nade u zajedništvo i boljitak, no deset godina nakon toga te nade kao da su nestale, a pojavile su se nove podjele i zidovi. Nadbiskup Bozanić upoznao je nazočne s pripremom i ustrojstvom Sinode, radovima i nekim naglascima vezanim uz crkvene prilike u Europi te izlaganjima 180 sudionika sinode osobito 7 hrvatskih predstavnika na Sinodi. U svom se predavanju nadbiskup Bozanić posebno zadržao na sinodskim izlaganjima dubrovačkog biskupa Želimira Puljića i s. Kornelije Zorić. Govorio je i o odnosu Crkve prema europskom ujedinjenju kao i poruci Sinode, nabrojivši znakove nade u Crkvi i građanskom društvu Europe našeg doba. Zagrebački nadbiskup također je posebno spomenuo i izlaganje rumunjskopravoslavnog nadbiskupa za zapadnu i južnu Europu Iosifa, koji je od katoličke braće u Rumunjskoj zatražio oprost za sve zlo što su pretrpjeli od pravoslavnih, a što je ostavilo snažni dojam na sve sudionike Sinode.
U zaključku zagrebački nadbiskup iznio je svoje mišljenje u vezi s prenošenjem vjere u Europi, istaknuvši kako za to postoje tri pretpostavke: govor o eshatologiji, vizija Crkve u kojoj je Isus Krist nazočan u svakome čovjeku što bi trebalo biti više istaknuto u sredstvima društvenog priopćivanja, te potrebu ne samo naukovnog nego i duhovnog odgoja vjernika Europe. Glede Crkve u Hrvata nadbiskup Bozanić je navijestio nadu, no ne više uspavanu nadu razočaranih učenika na putu u Emaus, nego goruću nadu Isusa Krista koji živi u svojoj Crkvi i koji je izvor nade i za Hrvatsku.