Izložba “Iz hrvatske glagoljske baštine” u Zadru

Zadar, (IKA) – “Iz hrvatske glagoljske baštine” naziv je izložbe koja je 31. ožujka otvorena u Gradskoj knjižnici u Zadru. O značenju glagoljske baštine od međunarodne vrijednosti govorio je prof. Darko Žubrinić, istraživač glagoljaške baštine, koji je s prof. Julijom Vojković postavio izložbu na kojoj su predstavljeni radovi suvremenih autora inspiriranih bogatom hrvatskom glagoljaškom baštinom.
Julija Vojković je izložila marame s motivima glagoljice, plakate i razglednice. Kornelija Herman izradila je privjeske, torbice i suvenire, a Vjera Reiser glagoljske inicijale i glagoljaški Očenaš. Bibijana Ljubojević izradila je staklenu Bašćansku ploču, a čašu s glagoljskim slovima Marijan Kereković. Izložene su i glagoljaške čestitke, plakati s glagoljskim ispravama iz 16. st., pretisak stranice Njujorškog misala iz 14. st. nastao vjerojatno na zadarskom području, a svijeće s glagoljaškim motivima izradila je skupina paraplegičara pri zagrebačkom Caritasu. Zadranin Svetko Ušalj izradio je sopele i stare glagoljske tekstove u drvu, a Dario Tikulin Bašćinska slovorenja, po čijim su nacrtima klesani suvremeni glagoljski natpisi u župnim crkvama u Kalima, Murvici, Ninskom Dračevcu i u Grusima pokraj Briševa.
Hrvatska glagoljska baština, koja je posebno bila razvijena na području Zadra i otoka, te u Lici, Primorju i Istri, nalazi se u 24 države širom svijeta, u oko 60 gradova uglavnom u Zapadnoj Europi. Želja je postavljača izložbe da se šira javnost upozna s bogatom kulturnom baštinom hrvatskih glagoljaša, jer se ta djela nalaze u europskim i svjetskim knjižnicama i muzejima, gdje se čuvaju kao zaštićena građa u odjelima za dragocjenosti. Posjetitelje izložbe, među kojima i umirovljenoga zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka, kanonike mons. Rozaria Šutrina i mons. Janka Segarića, te fra Atanazija Matanića, pozdravio je u uvodnoj riječi ravnatelj zadarske Gradske knjižnice prof. Ivan Pehar. Izložba se može razgledati do 5. travnja.