Izložba o prvih sto pedeset godina Vijenca
Izložba u povodu 150 godina Vienca i 25 godina obnovljenoga Vijenca svečano je otvorena u četvrtak 6. lipnja u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Otvarajući izložbu, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek čestitala je obljetnicu kazavši „kako se sa 150 godina dugom poviješću Vijenac uvrštava među najstarije, najuglednije i najutjecajnije kulturne institucije“.
Vijenac je odigrao stožernu ulogu u razvoju hrvatske kulture, društva pa i hrvatske države, kazala je ministrica te dodala da su očekivanja koja se postavljaju pred Vijenac velika.
Ujedno je izrazila uvjerenje kako će urednici i suradnici Vijenca, pri čemu joj je „posebno drago da je to jedna nova generacija koja profesionalno i primjereno pristupa obradi i prezentaciji kulturnih sadržaja“, ostati i postati atraktivni i današnjem, posebno digitalnom naraštaju.
Autor je izložbe glavni urednik Vijenca Goran Galić, a u suradnji s HAZU i Kućom Šenoa Vijenac i Matica hrvatska predstavljaju najvažnije trenutke iz Vijenčeve bogate povijesti. Na izložbi se osim prvoga broja Vienca tako mogu vidjeti predmeti iz ostavštine jednog od najvećih hrvatskih književnika i slavnog urednika Vienca Augusta Šenoe. Osim toga, prisjećamo se antologijskih djela hrvatske književnosti koja su izvorno izlazile u nastavcima u Viencu poput Zlatarova zlata, romana U registraturi Ante Kovačića, pripovijetke Misao na vječnost Janka Leskovara, ali i prvih prijevoda Shakespeareovih soneta te Baudelaireovih pjesama.
„Kad su hrvatski pisci koncem 1860-ih pokretali Vienac znali su da je za dugoročan uspjeh ključno objediniti snage pod korovom institucija. Najveća književna imena okupila su se oko istog cilja, izgradnje hrvatske književnosti, hrvatskoga nacionalnog identiteta i kulture“, rekao je glavni urednik Vijenca Goran Galić i dodao: „Kao i tada, i danas nam je nužno zajedništvo. Stoga Vijenac nadilazi podjele i predstavlja ono najbolje od hrvatskoga duha. Upravo kao naš nakladnik, Matica hrvatska, i naš današnji domaćin, HAZU, stožerne hrvatske kulturne institucije hrvatskoga naroda.“
Galić je naglasio i posebnu simboliku održavanja izložbe u Knjižnici HAZU jer je upravo prva zajednička akcija mlade Matice ilirske i tek osnovane Akademije bila pokretanje Vienca. Glavni urednik zahvalio je Ministarstvu kulture na kontinuiranoj potpori od početaka hrvatske samostalnosti, Gradu Zagrebu na sufinanciranje izložbe, Kući Šenoa na suradnji te svim dosadašnjim urednicima, suradnicima i čitateljima.
Foto: Mirko Cvjetko
Kroz povijest i društvene prilike, od nastanka do sutona Vienca, provela je potpredsjednica Matice hrvatske akademkinja Dubravka Oraić Tolić.
„Ono što su Matica hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatsko narodno kazalište bili za stvaranje moderne hrvatske nacije, to je časopis Vienac bio za povijest novije hrvatske književnosti: ujedinitelj književnoga i kulturnoga života na cjelokupnome nacionalnom prostoru“, rekla je akademkinja.
U podnaslovu Vienca kao program je istaknut prijevod poznate Horacijeve krilatice, prilagođene u duhu prosvjetiteljstva, prodesse et delectare: „Zabavi i pouci“. Časopis je bio namijenjen, kako to stoji u pozivima na pretplatu, „najpače našim krasoticam“. Tako je Vienac u tadašnjim okolnostima bio ne samo prvi nacionalni nego i prvi liberalni časopis orijentiran na žensku publiku.
Foto: Mirko Cvjetko
Čestitavši veliki jubilej, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Drago Prgomet rekao je da je Vijenac isprepleo vrijednosti i segmente kulture koji su sudjelovali u kreiranju identiteta hrvatskoga naroda.
Na izložbi su prisustvovali bivši predsjednici Matice hrvatske akademici Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, Igor Zidić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Veljko Mihalić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, kao i mnoge druge uvažene osobe iz kulturnog i javnog života, članovi HAZU i Matice hrvatske te brojni suradnici i čitatelji Vijenca.
Izložba je otvorena do 17. srpnja, a može se pogledati u Knjižnici HAZU od ponedjeljka do petka (9 do 15 sati).
U okviru obilježavanja Vijenčeva jubileja, 16. svibnja u Matici hrvatskoj održan je okrugli stol Kultura u medijima. U listopadu će biti znanstveni skup o Viencu, a proslava će kulminirati svečanom akademijom u drugom dijelu godine uoči rođendana Augusta Šenoe. U povodu velikog jubileja već su objavljena dva tematska broja Vijenca.