Kardinal Bozanić na svetkovinu Svete Obitelji krstio petero djece u Velikoj Gorici
Kardinal Bozanić krstio petero djece u župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici/Foto: Snježana Nikolić
Velika Gorica (IKA)
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je na svetkovinu Svete Obitelji 29. prosinca predvodio euharistijsko slavlje u župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici u tijeku kojeg je ova župa postala krštenjem bogatija za pet članova.
Tijekom misnog slavlja, na kojem su koncelebrirali župnik Norbert Ivan Koprivec, župni vikar Toni Potrebić i nadbiskupov tajnik Ivan Lukić, uz asistenciju dvojice đakona, Đure Matića trajnog đakona i Marka Dominića koji je na đakonskom praktikumu u župi Navještenja te brojnih ministranata, na radost vjernika kršteni su djevojčica i četvorica dječaka.
Pozdravljajući vjernike, kardinal Bozanić je rekao: „Želio sam biti s vama na svetkovinu Svete Obitelji, među ostalim, i zbog krštenja petero djece u vašoj župi“.
U propovijedi, temeljeći je na čitanjima svetkovine Svete Obitelji, nadbiskup je naglasio „da nas blagdan Božića dovodi do jaslica, do obitelji Isusa, Marije i Josipa“.
„Po Isusu u središtu Božića je obitelj. Božić i obitelj su na neki način povezani jer Božić je blagdan koji okuplja obitelj, užu i širu, okuplja rodbinu snagom rođenja koje se dogodilo u Betlehemu. U današnjem evanđelju susrećemo Isusa koji ima dvanaest godina. Dogodio se problem u svetoj Nazaretskoj obitelji. Išli su na hodočašće u Jeruzalem, bili na njemu, i pri povratku prema Nazaretu nakon tri dana primijetili su da Isus nije tu, među rodbinom. Josip i Marija zabrinuti vraćaju se u Jeruzalem i nalaze Isusa među naučiteljima, u hramu, kako ih poučava. Marija zabrinuta prekorava Isusa: ‘Sinko, što si nam to učinio? Otac tvoj i ja smo te tražili’. Isus se ne povlači već joj odgovara ‘Ja trebam biti u kući svoga Oca’. I u svetoj Nazaretskoj obitelji nije sve išlo tako jednostavno. Rast ljudi, napredak donose izazove, pitanja i probleme. ‘Trebam biti u onome što je Oca mojega’“, protumačio je kardinal.
Obraćajući se roditeljima, rekao je kako pretpostavlja da su se i oni od trenutka kad su počeli iščekivati dijete, koje je zaživjelo pod srcem majke, preko njegova rođenja i rasta često našli u situaciji Marije i Josipa jer dijete je negdje drugdje.
„I vaše dijete i svi mi u prvom redu pripadamo Bogu, a poslije i roditeljima i svojima. Ali negdje u dubini smo Božji. Dijete je dar, nije predmet koji mogu usmjeravati kako ja želim. Svako dijete pripada Bogu, njemu pripada i djetetovo poslanje i izbor zanimanja i izbor ljubavi. To nam govori i današnji blagdan i današnje evanđelje“, istaknuo je kardinal.
„Ali evanđelje nastavlja, Isus se nakon tog razgovora, tog dijaloga, vratio s roditeljima i bio im poslušan. Napredovao je u dobi, mudrosti i milosti pred Bogom i ljudima. Što nama govori današnje evanđelje? Nitko nije oslobođen od izazova, problema i poteškoća i potrebno je suočavati se i o problemu razgovarati. Vratili su se zajedno. Ostati zajedno, razgovarati zajedno i biti podložan, premda vidi i svoj put“, primijetio je zagrebački nadbiskup.
„Možda današnje evanđelje postavlja još jedno pitanje. Ovih smo dana govorili o prizorima iz Isusova života, od rođenja do prikazanja u hramu, i odjednom je tišina. Više ne znamo što se to događalo u Svetoj obitelji. Evanđelje je zašutjelo i više ne govori o Isusu sve do njegovog javnog nastupa. Nije li i to jedna pouka, pouka da svaka obitelj ima svoj život i svoju intimu i u tu intimu obiteljskog života ne treba ulaziti. Nju treba čuvati kao svetinju. Unutar obitelji treba u razgovoru i traženju zajedno rješavati sve životne probleme. Trebamo danas osobito čuvati intimu, zajedništvo obiteljskog života, jer to je nešto sveto i to treba biti sačuvano. Ima onih koji žele prodirati u tu svetinju, to svetište. Ali ono pripada roditeljima, obitelji i Bogu. Isusa smo danas našli u Jeruzalemu a vratio se u Nazaret. Jeruzalem bismo mogli usporediti s Crkvom, a Nazaret s obiteljskom kućom. Između ta dva stupa, Crkve, zajedničke molitve pred Bogom, i obiteljske kuće te male Crkve gdje se s Bogom i u zajedničkom obiteljskom razgovoru rješavaju razna pitanja“, istaknuo je kardinal.
„Može se koji put čuti i ovo pitanje, osobito od roditelja: ‘Sinu, kćeri, dali smo sve, ali čini se da ne slijede naše savjete i idu nekim drugim putem. Učili smo ih da idu u crkvu, a oni su prestali, učili smo ih kako živjeti a oni idu nekim drugim putem’. Moguće je da roditelji onda počnu i sebi prigovarati. ‘Možda smo nešto pogriješili’. Nemojte dragi roditelji tako razmišljati. Prepustite Bogu njegov dio. Jer onaj koji sjeme baca on je samo onaj koji baca sjeme, a plod ne donosi sijač nego sjeme koje je posijano. I budimo strpljivi i u molitvi. Zajedno s Bogom čekajmo da to dobro sjeme koje ste posijali donese ploda. Jer svako dobro sjeme će prije ili kasnije donijeti plod. Ako se sjeme ne sije onda nema iz čega niknuti plod. Marija je, kaže evanđelje, sve te događaje nosila u srcu pred Boga, a Josip se brinuo i za Mariju i za Isusa. Isus je napredovao u dobi, mudrosti i milosti pred Bogom i ljudima. Evo, to je put Božji“, pojasnio je kardinal.
Poručio je da je i u obitelji i u društvenom životu potreban razgovor i zajedništvo jer tamo gdje se razbija zajedništvo tamo se ne otvara put prema dobru.
„Pozivam vas sve na zajedništvo s domaćima u vjeri. Možemo imati u nekim stvarima i različite stavove, ali nemojmo dopustiti da se podijelimo. Molimo Boga i Svetu Nazaretsku obitelj da nam na svim tim putevima i obiteljskog i društvenog života pomogne“, zaključio je propovijed nadbiskup Bozanić.
Na kraju euharistije nadbiskup je vjernicima velikogoričke župe Navještenja Blažene Djevice Marije zahvalio za njihovu vjeru, zajedništvo i nadu koju nose u njihovim životima: „Na Božić gledamo kao na idilu. Ova su djeca danas bila dobra, vjerojatno kao i Isus u doba kad je bio star kao oni. Želim im djelovanje Duha da rastu u vjeri i mudrosti“.
Kardinal je prije završnog blagoslova majkama darovao misli pape Franje i Papinu krunicu, naglasivši im da su krunice za njihovu djecu, potičući ih da im ove krunice daruju na dan njihove prve pričesti.